Skraćivanje radnog vremena - jeste li za?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Engleska smanjuje radni tjedan s pet na četiri dana, u Švedskoj se, umjesto dosadašnjih osam, radi šest sati dnevno, u Francuskoj 30 sati tjedno... Ovo su samo neki od primjera europskih zemalja koje se vode motom 'rade manje, a naprave više'.

Privatni život

Istraživanja pokazuju da su preopterećeni i nezadovoljni radnici manje produktivni, češće obolijevaju, zbog čega štetu trpe i poslodavci i država, a uz to dugo radno vrijeme nepovoljno utječe na ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, time i na mentalno zdravlje.

Razvijene zemlje svjesne su da su preopterećeni radnici zapravo šteta za kompanije i cijelo društvo, ali i činjenice da i tehnološki razvoj vodi ka kraćem tjednu. Već sada najkraći radni tjedan, uz Francusku, imaju Nizozemsla, Danska, Belgija, a u Švedskoj se radi na skraćivanju na 30 sati. U švedskim firmama u kojima je uvedena 30-satni radni tjedan, radnicima nisu smanjivane plaće.

Psiholog Čedomir Novaković kaže za 'Avaz' da postoje dva aspekta ove tematike, metafizička i psihološka.
''Ako je kraće radno vrijeme, manja je potrošnja i faktor umaranja i očekivati je da će efikasnost biti veća. Statističari su davno dokazali da je u prva dva sata produktivnost veća nego u posljednja tri'', objašnjava Novaković.

Što se tiče psihološkog aspekta, on tvrdi da, ako je kraće radno vrijeme, radnik ima veću motivaciju i opravdanost da uloži malo više napora kako vi završio sve obaveze.

Slobodan čovjek

''Kad završi, ostatak dana može provesti kako njemu najviše odgovara, s obitelji, odmaranjem uz TV, nekom aktivnošću ili privatnom biznisu. Tada je čovjek slobodan i zbog toga vrijedi uložiti malo više napora'', dodao je Novaković.

U BiH, radnici rade minimalno osam sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno. Prema Eurofoundu, radnici najviše u prosjeku rade u Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumunjskoj, Kosovu i Hrvatskoj. BiH se nije našla na ovoj listi.

Kroničan umor

Istraživanje objavljeno u 'Melbourne Institute Worker Paper' pokazalo je da bi 25 sati tjedno bilo optimalno radno vrijeme za kvalitetno fizičko i mentalno funkcioniranje zaposlenih u dobi između 40 i 50 godina.

Kod radnika čiji tjedan ima između 50 i 55 radnih sati dolazi do kroničnog umora i pada koncentracije, a to se posebno primjećuje kod osoba starijih od 50 godina, prenosi Avaz.