Španjolci kao mamac za turiste koriste ratne fotografije iz BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Santillana Del Mar, malo srednjovjekovno mjesto s 4200 stanovnika na sjeveru Španjolske nudi turistima neobičnu atrakciju - razgledavanje ratnih fotografija iz Hrvatske, BiH, Kosova, latinoameričkih, afričkih i azijskih zemalja.

Izložba "Antologija", što je i naziv knjige fotografija, obuhvaća mučne trenutke koje je španjolski fotoreporter Gervasio Sanchez (56) uhvatio tijekom 25-godišnje karijere ratnog reportera, piše Hina.

"Svaki mjesec izložbu pogleda oko tisuću posjetitelja", rekla je Hini zaposlenica na ulazu galerije u srcu ruralnog mjesta okruženog brdima.

Ulaznica je samo euro, a umirovljenici izložbu mogu pogledati besplatno.

S druge strane kamenog zida čeka ih fotografija užasnute žene prilikom bombardiranja Osijeka 1991. i zaustavljeni trenutak u kojem trojica vojnika nose okrvavljeno, beživotno tijelo mladog civila, nakon zračnog napada u Vinkovcima te iste godine.

Djeca vojnici u Sijera Leoneu i žrtve mina u Kolumbiji stvaraju nelagodnu atmosferu koja se uklapa u tmurni, oblačni dan u Santillani del Mar.

"Ovdje na sjeveru brzo se mijenjaju sunce i kiša, pa svako ljeto u suradnji sa zakladom banke Caja Santander organiziramo jednu izložbu kako bi posjetitelji imali što raditi i kada je vani ružno", kaže mlada djevojka u turističkom uredu.

Santillana del Mar, udaljena samo nekoliko kilometara od Kantabrijskog mora, tek je postaja na putu "Antologije" po Španjolskoj.

"Izložba nije stalna već se seli po zemlji nakon što smo objavili drugo izdanje knjige", kaže Laura Lanuza Buil, glasnogovornica izdavačke kuće Blume sa sjedištem u Barceloni. Knjiga se prodaje u Španjolskoj i svim zemljama Latinske Amerike.

U Santillani del Mar izložba se nalazi već mjesec dana, a emocije će buditi do 15. rujna. Prolaznici, u popodnevnoj šetnji glavnom kamenom ulicom, zastaju ispred ulaza galerije s čijeg plakata ih promatra tegobni pogled nepoznate žene s Kosova.
Ispod žene u izbjegličkoj koloni koja s djetetom na leđima bježi od nasilja, nalazi se fotografija četvero djece u kombiju razbijenih prozora u Sarajevu 1994. godine.

Knjiga s oko 200 fotografija izrađenih od 1984. do 2010., podijeljena je na blokove "Latinska Amerika", "Balkan", "Afrika", "Minirani životi" i "Nestali".

U dijelu posvećenom "Balkanu" najviše je fotografija iz Sarajeva. Tri su iz Hrvatske uz popratni tekst o autorovom iskustvu tijekom boravka ondje.

Španjolsko ministarstvo kulture dodijelilo je Gervasiju Sánchezu Nacionalnu nagradu za fotografiju 2009. godine, a vlada u Madridu je ujedno i pokrovitelj knjige čiji "izbor fotografija se pretvorio u putovanje kroz prošlost".

Sanchez je od 1975. tijekom ljeta radio kao konobar u restoranu u Kataloniji prikupljajući novac za odlaske u latinoameričke zemlje gdje je 80-ih kao honorarni suradnik počeo karijeru ratnog izvjestitelja. S 32 godine je otišao u Hrvatsku, a nakon izlaska iz Vukovara odlučio da se "nikada više neće vratiti na Balkan".

Fotografirao je zatim rat u San Salvadoru, sukobe u Gvatemali, a bio je i na Kubi. Namjeravao je otputovati u Izrael jer su se zaoštrili sukobi Izraelaca i Palestinaca pa je kupio avionsku kartu jugoslavenske kompanije JAT na liniji Barcelona – Beograd – Aman u Jordanu.

U Beogradu je proveo tjedan dana no linija je uskoro zatvorena pa nije mogao nastaviti put. Ondje je sreo jednog španjolskog novinara koji je išao u Sarajevo tražiti tijelo poginulog kolege te mu se pridružio.

Kasnije je objavio knjigu "Sarajevski obruč", a zatim izvještavao s Kosova. Poslije je fotografirao i afričke sukobe u Burundiju, Somaliji, Sudanu, Liberiji i Sijera Leoneu.

"Gledajući u te fotografije publika dobiva stimulans. Mogu ju preplaviti emocije, može plakati ili pak biti nezainteresirana", kaže Sanchez. "S druge strane, one pogađaju autora koji se sjeća svega. Kada ih pregledava sjeća se što se dogodilo prije i nakon njih", ističe.