Što nakon F-16: Pregovarati s Amerikancima za šest novih F-35?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tko je odgovoran za propast isporuke zrakoplova F16 Barak? Čije će borbene avione kupiti Hrvatska? Na ta i druga pitanja u Otvorenom HTV-a odgovarali su načelnik Glavnog stožera OSRH Mirko Šundov, bivša ministrica obrane Željka Antunović, bivši zapovjednik HRZ-a Josip Štimac i novinar Denis Kuljiš.

''Izraelska strana nama je prezentirala određene elemente i usklađivala se zajednička izjava. Prezentacija je održana i u Banskim dvorima. Ja sam bio u Izraelu i dobio sam njihove pismene garancije. Vjerujem da ćemo zadržati sposobnost borbenog zrakoplovstva. Ne znam hoćemo li tražiti nekakvo obeštećenje, ali se ne radi o troškovima na temelju kojih bi se moglo reći da postoji šteta za RH'', kazao je Mirko Šundov.

Dodao je kako Hrvatska trenutno s MiG-ovima može funkcionirati. Njih je trenutno tri, ali ima dana i kad ih je četiri ili pet.

Josip Štimac je kazao kako je činjenica da remont MiG-ova u Ukrajini nije bio dobar. Već sad ima kontakata s Rumunjskom, jer jedino Aerostar radi na održavanju MiG-ova 21. Da ne bi ostali bez borbene komponente postoji varijanta da se kupe 4 do 6 nova MiG-a 21, ili da se pregovara s Amerikancima za šest komada F-35. Također, grčki F-16 je sličan Baraku, ali na njemu nisu rađene preinake. Osobno mu je žao što je posao propao jer "su Baraci izvrsni avioni".

''Ovo nije bio običan komercijalan ugovor. Mogu pretpostaviti da je kriv onaj tko je onemogućio realizaciju tog posla. Prethodna suglasnost je dana, a onda je povučena. Mislim da su SAD dobro posložene i da znaju kad trebaju zaštititi svoje interese. Netko je ovu priču zaustavio zbog interesa'', kazala je Željka Antunović.

Dodala je kako "veliki mogu napraviti što hoće". Za nju bi bilo najbolje da je švedska ponuda za Gripene bila povoljnija i da se Hrvatska odlučila za njih. Smatra da se ova stranica treba što prije zatvoriti i nastaviti.

''Postoje različite solucije. Može se poništiti natječaj, a može se poništiti samo odluka. U tom slučaju može se krenuti s pregovorima s onima koji su sudjelovali u natječaju. Može se direktno pregovarati s trećim ponuditeljima. Ono čega nemamo, nemamo previše vremena'', kazala je Antunović. Ne slaže se da su MiG-ovi najbolje rješenje.

Denis Kuljiš kazao je kako je još u siječnju govorio da je ovaj projekt s Izraelcima neostvariv.

''Sve ove rasprave su pokazatelj potpune nekompetentnosti naše političke strukture da shvate o čemu se radi. Ovi zrakoplovi vlasništvo su Lockheed Martina, najveće obrambene korporacije na svijetu. Ne možete kupiti avion od Lockheed Martina, bez da dobijete odobrenje te tvrtke''.

''SAD ne može prodati te avione. U Americi je država servis kompanije'', kazao je. Dodao je kako se nikad nije dogodilo da neka treća država proda Lockheedov avion drugome. Za njega je ideja o kupnji Baraka od početka bila "pijana": "Radi se o potpuno novom avionu, strateškom bombarderu za Bliski istok" i vraćanje na staro je neizvedivo, a zrakoplov kao takav je 'izrauban'".

Željka Antunović je u emisiji prenijela informaciju koju je, kaže dobila od jednog hrvatskog dužnosnika koji je na inicijativu Lockheed Martina obavio razgovor s predstavnikom Lockheed Martina.

"Na tom razgovoru predstavnik te tvrtke nijednom riječju nije osporavao posao s Hrvatskom", kazala je. Odgovorio joj je Kuljiš: "Oni misle da je u Americi kao u Hrvatskoj - da kad ministar nešto kaže da je to tako".

Josip Štimac kazao je kako je bio u Švedskoj na prezentaciji Gripena E/F ali je njihova cijena bila prevelika. Problem je i blokada EU-a vezano za offset program u industriju (investicije zemlje prodavača u zemlju kupca). Mađari su primjerice takvim programom investicija otvorili 13 tisuća radnih mjesta. Takav offset u industriju se više ne tolerira, ali se može ugovoriti u obrambenu industriju.

''Saab ima marinsku diviziju i može primjerice kupiti brodogradilišta'', kazao je Denis Kuljiš.

Mirko Šundov je na kraju emisije kazao kako je u sustavu trideset godina i da nikad nije bilo ovako dobro vođenog procesa - vrlo otvorenog i jasnog. Dodao je kako je izraelska strana u potpunosti preuzela odgovornost.

''Izgubili smo malo vremena, a mladi ljudi mogu se školovati u izvrsnoj pilotskoj školi u Zadru. S druge strane, ministar Krstičević je svojim zalaganjem učinio maksimalno.

''Analizirat ćemo dobro što se dogodilo i politici preporučiti kako dalje'', dodao je.

Denis Kuljiš smatra kako bi prije bilo čega, bilo dobro napraviti veliku reviziju hrvatske obrambene strategije i prioriteta. Prema njegovom mišljenju najveća ugroza Hrvatskoj prijeti iz mora, a ne iz zraka.

''Migranti predstavljaju najveću opasnost, a mi nemamo obalnu stražu ni infrastrukturu na moru'', kazao je za HTV.