Mijenjaju zakone, smanjuju kriterije: Sve samo daj radnika

Odgovorni ministri njemačke vladajuće koalicije (SPD/FDP/Zeleni) iznijeli su planove za reformu zakona o useljavanju kvalificiranih radnika, piše Deutsche Welle.

"Želimo da strani kvalificirani radnici lakše i brže pronađu put do Njemačke", objasnili su ministrica unutarnjih poslova Nancy Fezer i ministar rada Hubertus Heil (oboje iz SPD) u gostujućem članku u njemačkom listu Handelsblat.

U njemu najavljuju da će tržište rada biti otvoreno i za kvalificirane radnike koji imaju ugovor o radu, ali još nisu uradili nostrifikaciju diplome, odnosno diploma koju su stekli u zemlji porijekla nije priznata u Njemačkoj. Oni bi to mogli postići uz pomoć njemačkog poslodavca, predlažu ministri Heil i Fezer.

Predsjednik Udruženja njemačkih industrijskih i gsopodarskih komora (DIHK) Peter Adrian pozdravio je projekt. On je također u listu Handelsblat ukazao na hitnost inicijative: "Mi moramo u narednih deset godina u Njemačkoj nadoknaditi demografski gubitak od četiri do pet milijuna radnika".

Adrian je ranije ovog mjeseca njemačkoj novinskoj agenciji dpa izjavio: "Moramo biti u još boljoj poziciji da bismo zaista mogli privući kvalificirane radnike iz drugih zemalja na duži rok. Trebalo bi nam 400.000 do 500.000 novih kvalificiranih radnika godišnje kako bismo mogli nastaviti ostvarivati sadašnji prosperitet s našom starijom populacijom i sve više umirovljenika."

Također je istaknuo da "sada ne samo da postoji nedostatak kvalificiranih radnika, već i manjak nekvalificiranih radnika". Naglasio je da će se situacija samo pogoršavati u godinama koje dolaze.

Stoga savezna vlada planira izmijeniti Zakon o kvalificiranoj imigraciji (FEG), koji je na snazi od 1. ožujka 2020. godine. Međutim, Fezer i Heil se žale da je imigracijski sustav i dalje previše "trom, previše birokratski, i da odbija", umjesto da privlači radnu snagu.

Vladajuća koalicija je krenula to promijeniti. Za razliku od ranije, dokaz o diplomi i profesionalnom iskustvu trebao bi biti dovoljan za ulazak u Njemačku. Procedura priznavanja se onda može provesti nakon ulaska i paralelno s radom.

Osim toga, ubuduće ne treba očekivati da mladi diplomirani studenti zarađuju isto koliko iskusnije kolege da bi mogli ući u zemlju s takozvanom plavom kartom, piše Deutsche Welle.

"Za njih ćemo smanjiti prag propisane zarade. To nam također omogućava da dobro obučenim mladim ljudima olakšamo početak karijere u Njemačkoj", objasnili su Fezer i Heil.

Achim Dercks, zamjenik generalnog direktora DIHK-a, naglasio je u priopćenju svoga udruženja: "Prema našim trenutnim istraživanjima, nedostatak kvalificiranih radnika je drugi najveći poslovni rizik. Svaka druga kompanija je time pogođena". DIHK se posebno žali na "trajanje administrativnih postupaka za boravišnu i radnu dozvolu".

Razloge za ove prepreke Dercks vidi u birokraciji: "Počinje procesom dobivanja viza, u kojem se dokumenti šalju širom svijeta, a završava se sa službenicima koji ne provode uvijek složene propise na jednoobrazan i transparentan način. Mi takve probleme nećemo riješiti samo reformom zakonskih paragrafa".

Prema riječima zamjenika generalnog direktora DIHK-a, radi se o "promjeni kulture rada u administraciji, ali i o praktičnoj podršci".

"Mogla bi pomoći telefonska linija iz Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, na primjer, gdje se zaposleni u Uredu za strance mogu detaljno raspitati o kompliciranim propisima i dobiti podršku".

Predsjednik DIHK Peter Adrian je također za dpa istaknuo da imigracija kvalificiranih radnika mora biti obrađena brzo i digitalno i navodi jedan primjer: "Sam sam zaposlio mladog radnika iz zemalja Magreba. Bio je to ogroman podvig i na kraju je trajalo devet mjeseci. Brojni poduzetnici su mi čestitali na tome, jer znaju za mnogo duže procedure".

Zakon o kvalificiranoj imigraciji u svom sadašnjem obliku stvara još jednu prepreku za brzu imigraciju stranih kvalificiranih radnika, u kojoj zahtijeva punu ekvivalentnost kvalifikacija kao preduvjet. Achim Dercks naglašava da "skoro sve zemlje na svijetu imaju potpuno drugačije obrazovne sustave od Njemačke".

Umjesto toga, u budućnosti bi trebao biti dovoljan "dokaz o djelimičnoj ekvivalentnosti diploma i ugovor o radu za ulazak i zapošljavanje".

Važna točka za priljev kvalificiranih radnika je učenje njemačkog jezika, jer je to "jedan od najvažnijih kriterija za zapošljavanje, posebno za mala i srednja poduzeća bez međunarodnih veza", kaže Dercks. Tečajevi jezika se već moraju nuditi u inozemstvu, na primjer u Goethe institutu.

"Pojedine njemačke trgovačke komore za inozemstvo već nude tečajeve jezika", navodi DIHK. "To bi se moglo unaprijediti."