Teško vrijeme: Postoji li sloboda medija?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja. Obilježava se od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila i službenim.

Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.

Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska.

Na Svjetski dan slobode medija nevladina organizacija ''Reporteri bez granica” objavljuje izvješće “Indeks slobode medija” koja je rang lista za slobodu medija u svijetu.

Pročitajte još

Mediji i dužnosnici u HNŽ-u: Tehničari se zakleli na šutnju

Prvi put je objavljena 2002. Indeks je stvorena na temelju upitnika kojeg odgovaraju ispitanici partnerskih organizacija diljem svijeta.

Reporteri bez granica (RSF) u svom godišnjem izvještaju Svjetski indeks slobode medija upozoravaju kako je došlo do dramatičnog pada slobode medija od početka pandemije COVID-19 širom svijeta.

Ozbiljni problemi

Novi Svjetski indeks slobode medija, objavljen 20. travnja, procijenio je situaciju u medijima tijekom 2020. u 180 zemalja, a zaključak je da 73 posto njih ima ozbiljne probleme s medijskim slobodama.

Izvještaj raspoređuje države u šest oblasti po rangiranju indeksa slobode medija gdje se na prvom mjestu nalazi Norveška sa indeksom 6,72 dok je Eritreja sa indeksom 81,45 na posljednjem 180. mjestu.

Od zemalja koje se nalaze u zoni Europska unija/Balkana – Hrvatska je napredovala za tri mjesta – nalazi se na 56. mjestu sa indeksom 27,95 dok je prošle godine bila na 59. U istoj, trećoj zoni nalazi se i Bosna i Hercegovina na 58. mjestu sa indeksom 28,34.

Kako izvještaj Reportera bez granica grupira raspon sloboda medija u istoj zoni nalazi se i Srbija, ali na 93. mjestu sa indeksom 32,03, te Crna Gora na 104. mjestu sa indeksom 34,33.

Sjeverna Makedonija je na 90. mjestu, što je skok od dva polja od prošlog izvještaja Reportera bez granica.

Albanija je na 83. mjestu sa indeksom 30,59, dok se Kosovo nalazi na 78. mjestu sa indeksom 30,32 i bilježi pad od osam mjesta po pitanju slobode medija.

Zemlje zapadnog Balkana nalaze se u narandžastoj zoni što je ocjenjeno kao “loše” stanje sloboda medija.

Novinari iz dana u dan rade u teškim uvjetima te pod financijskim i političkim pritiscima.

U posljednjih deset godina, u svijetu je ubijeno više od 700 novinara. Prema izvještaju Reportera bez granica, najvećem riziku su izloženi novinari koji prate oružane sukobe u svijetu, ali mnogo njih je ubijeno i izvan oružanih sukoba.

Inače, prema podacima Promatračke skupine UNESCO-a u svijetu je od 2020. ubijeno 76 novinara, a mnogi su uhićeni, uznemiravani ili im se prijeti. Posebno je zabrinjavajuće rodno uvjetovano nasilje usmjereno na novinarke, dok je Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvješću da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.

Rekordni broj upozorenja odnosio se na fizičke napade (52 slučaja) i uznemiravanje ili zastrašivanje (70 slučajeva).

Interesi 

U izjavi visokog predstavnika u ime EU-a navedeno je kako je u 2020. više od 400 novinara iskoristilo EU-ov mehanizam za zaštitu boraca za ljudska prava, a EU je u mnogim regijama poduzeo važne mjere za potporu novinarima, neovisnim medijima i borbi protiv dezinformiranja u kontekstu pandemije.

''EU je prošle godine u nekoliko navrata osudio zastrašivanje i uznemiravanje koje trpe neovisni novinari u zemljama diljem svijeta. Među ostalim i preko svojeg posebnog predstavnika za ljudska prava EU održava kontakt s progonjenim neovisnim novinarima i posreduje u potpori pritvorenim novinarima i blogerima.

Sloboda informiranja i sloboda govora svugdje se moraju promicati i štititi. To je svima u interesu. EU će se i dalje protiviti svakom ograničavanju slobode izražavanja i cenzuri, na internetu ili izvan njega, jer se time krši međunarodno pravo o ljudskim pravima.

Sloboda medija temelj je demokratskih društava, koja mogu napredovati samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama i mogu donositi informirane odluke. Sloboda medija znači sigurnost za sve'', navodi se u izjavi visokog predstavnika EU.

Pandemija

Vijeće Europe je istaknulo u nedjelju da je sloboda medija ključna u kriznim vremenima, izrazivši zabrinutost zbog napada na novinare i ograničavanja slobode medija u mnogim dijelovima Europe.

''Novinari u demokraciji igraju vitalnu ulogu u otkrivanju istine i pozivanju vlasti na odgovornost. Njihov posao je osigurati da građani prime pravovremene, točne i pouzdane informacije što je postalo još važnije u kontekstu pandemije covida-19'', navodi se u priopćenju.

U zajedničkom priopćenju glavne tajnice Vijeća Europe (VE) Marije Pejčinović Burić i predstavnice njemačkog predsjedništva Odbora ministara VE Christine Lambrecht, koja je ujedno njemačka ministrica pravosuđa i zaštite potrošača, podsjeća se da je pravo na slobodu izražavanja ugrađeno u članak 10 Europske konvencije o ljudskim pravima na koju se obvezalo svih 47 članica Vijeća Europe, uključujući 27 članica Europske unije.

“Novinarima je važnije nego ikad da mogu slobodno i sigurno izvještavati”, ističe se u priopćenju i upozorava na porast broja napada i prijetnji novinarima koji izvještavaju s javnih demonstracija.

“Kako Europa postupno izranja iz pandemije, sve vlade moraju raditi na tome da naše zajedničko opredjeljenje za slobodu izražavanja bude još snažnije i otpornije na krizu u budućnosti”, ističu u priopćenju.