U BiH nije lako započeti biznis ni preko interneta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH i Albanija najgore su zemlje u Europi za započinjanje biznisa putem interneta, proizlazi iz istraživanja koje je proveo portal Business Accounting Software iz Garden Cityja, u američkoj državi

Kako su istaknuli, BiH i Albanija dijele zadnje mjesto, s tim da je Albanija, koja ima 43,9 poena nešto bolja od BiH, koja ima 43,3 bodova od ukupno 100 mogućih bodova.

Usporedbe radi, najbolje zemlje na svijetu u ovoj oblasti, poput SAD, nordijskih zemalja, Kanade ili Njemačke, imaju između 70 i 75 bodova. Najbolja je Danska, koja ima 78,46 bodova, a najlošiji je Haiti, sa samo 14,93 bodova.

80 dana za pokretanje

U ovom istraživanju bodovane su kategorije poput dostupnosti i brzine interneta, brzine trajanja procedura i birokracija, pristupa osposobljenim i stručnim radnicima, kao i brzine pristupa uslugama koje se nude online.

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i da je od zemalja u regiji u Albaniji potrebno svega pet dana za pokretanje biznisa, u Srbiji sedam, u Sloveniji osam, Hrvatskoj 20, a u Bosni i Hercegovini čak 80.

Kako je objašnjeno, ovo istraživanje urađeno je sada jer je procjena da će 2021. biti godina u kojoj će online biznis početi znatno i ubrzano da se razvija, uz navođenje da će na svjetskom nivou 2023. godine online trgovina doseći nivo od 6,54 bilijuna dolara, odnosno 6.540 milijardi dolara, odnosno čak petinu ukupne prodaje.

Vladimir Blagojević, glasnogovotnik Privredne komore RS, kaže da bi Centar za digitalnu transformaciju Privredne komore RS, koji je nedavno osnovan, trebalo da olakša i ubrza poslovanje na internetu, uključujući i internet trgovinu, pišu Nezavisne novine.

Pandemija ubrzala digitalizaciju

"Centar kao poslovna podrška na polju digitalne transformacije radit će na unapređenju znanja i vještina zaposlenih u privredi, pružajući konzultantsku podršku, promovirajući i pružajući informativne i savjetodavne usluge u oblasti digitalne transformacije", rekao je on "Nezavisnim".

Kako je naglasio, plan je da Centar radi na identificiranju potreba gospodarskih subjekata u pogledu implementacije procesa digitalne transformacije.

"Osnivanju Centra prethodilo je potpisivanje Sporazuma o suradnji na uspostavljanju Mreže za digitalnu transformaciju privrede RS, koji je zaključen između Ministarstva za nanotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo RS, Ministarstva privrede i poduzetništva RS, Inovacijskog centra Banjaluka, Njemačke organizacije za podršku i razvoj GIZ i Privredne komore RS, a kojim je definirano da će Komora osnovati Centar, kao podršku privrednim društvima u procesu digitalne transformacije", rekao je on.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je pandemija ubrzala proces digitalizacije u BiH jer je i poslovna zajednica uočila prednosti koje nudi poslovanje na digitalnim platformama i prodaja robe i usluga putem mreže.

"Ako je išta dobro izašlo iz ove pandemije onda je to da smo svi uvidjeli koliko je lakše i efikasnije raditi tako, i mislim da je to proces koji je nepovratan", rekao je on.

Na opasku iz izvještaja da je BiH loše ocijenjena kada su u pitanju kvalitete interneta, loše administrativne usluge i nedostatak educirane radne snage, Jašarspahić kaže da je njegovo iskustvo i iskustvo njegovih kolega da postoje administrativni problemi, poput nedostatka digitalnog potpisa, ali da ne primjećuje da se bilo tko žali na sporost interneta ili nemogućnost pronalaženja adekvatne radne snage.

Istraživanja Bit alijanse

Tatjana Vučić, izvršna direktorica "Bit alijanse BiH", kaže da su i oni u "Bit alijansi" radili istraživanja vezano za ovu temu, ali da još nisu obrađeni svi podaci. Međutim, kako kaže, uz pomoć Vlade Švicarske pokrenuli su portal e-commerce na kojem je podignuta platforma za kartično poslovanje i online plaćanje s najvećim imenima i brendovima u ovoj oblasti.

"Memorandum o suradnji smo potpisali prošle godine i cijelu godinu smo radili na tome", rekla  je Vučić.

Inače, i EU u svojim izvještajima o BiH iz godine u godinu ističe probleme u digitalizaciji, a digitalni potpis se ističe kao jedan od ozbiljnih nedostataka.

"Niski nivo investicija, posebno u digitalizaciju, negativno utiče na inovativnost. Digitalizacija je uopćeno gledano na veoma niskom nivou u cijeloj zemlji. Usprkos činjenici da je digitalizacija veoma značajna za cijele industrije i građevinski sektor, u industrijskim politikama se ne spominje", navedeno je u Analitičkom izvještaju Europske komisije.