U FBiH djeluje preko 50.000 obrtnika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”, a u kojoj je, među ostalim, vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle.

Kada je krajem prošlog mjeseca na Gradskom vijeću Mostara usvojena odluka o donošenju i provođenju regulacijskog plana poslovne zone Miljkovići, koja je predviđena na 180 hektara s planiranih 9 blokova u prvoj fazi, stvorene su pretpostavke za otvaranje dodatnog investicijskog zamaha u gradu na Neretvi, jednom od gradova koji se mogu pohvaliti visokim brojem obrtnika i registriranih pravnih subjekata, piše Večernji list BiH.

Sada će svi oni koji žele proširiti svoju djelatnost, kao i investitori koji tek traže mjesto za realizaciju svojih poslovnih ideja, imati prostor koji će moći zakupljivati po povoljnim cijenama te i time ojačati ekonomsku sliku grada, županije, ali i države u cjelini.

Na sjeveru BiH, u gradu Tuzli, nedavno su donijeli odluku kojom se ukida pristojba za registraciju samostalne djelatnosti, čime su pruženi dodatni poticaj i vjetar u leđa ulagačima. Upravo su ova dva grada, uz Sarajevo, lokalne zajednice u kojima, prema podacima u koje smo imali uvid, posluje najveći broj pravnih subjekata, kao i fizičkih osoba obrtnika, a kada se pogledaju potezi gradskih vlasti, ali i procesi daljnjeg prometnog povezivanja, čini se kako će njihov broj i dalje rasti.

Koncentracija

Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”, a u kojoj je, među ostalim, vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle (po klasifikaciji ulaze u razred s više od 2800 subjekata), baš kao i koncentracija fizičkih osoba – obrtnika.

U pogledu pravnih osoba, slijede Zenica i Bihać, općine i gradovi ŽZH (Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški), Livno i Tomislavgrad iz HBŽ te niz općina i gradova Tuzlanske i Srednjobosanske županije.

Zanimljivi zaključci mogu se izvući i kada se analizira kretanje broja pravnih osoba u Federaciji BiH, a koji upućuju na rast i širenje poslovanja. Tako ih je u 2020. godini u tom entitetu bilo registrirano 62.180, dok je u 2022. godini taj broj porastao na 65.658.

Kada se pak pogleda klasifikacija po djelatnostima, vidljivo je kako najveći broj pravnih osoba dolazi iz sektora trgovine na veliko i na malo, kao i djelatnosti popravka motornih vozila i motocikala – 14.906, a slijede pravne osobe iz drugih uslužnih djelatnosti čiji je broj u 2022. godini iznosio 13.355.

Ohrabruje činjenica da visoko treće mjesto drži prerađivačka industrija s registriranih 6748 pravnih osoba, a što je zamjetan porast u odnosu na 2021. godinu, kada je u FBiH poslovala 6561 pravna osoba iz prerađivačke industrije.

Kada govorimo o fizičkim osobama, odnosno obrtnicima, njihov broj je protekle godine iznosio 54.649, što je također rast u odnosu na 2021., kada ih je poslovalo 53.188, dok je, analizirajući klasifikaciju djelatnosti, vidljivo kako ih najveći broj dolazi iz trgovine i popravka motornih vozila – 11.836. Slijede obrtnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (9835), na trećem mjestu su obrtnici u prerađivačkoj industriji (7260), dok četvrto drže zaposleni u poljoprivredi (5327).

Za potonje dvije djelatnosti također se može utvrditi određeni rast u odnosu na prethodne godine, a što unosi optimizam i pokazuje kako, krizama unatoč, žitelji Federacije BiH pronalaze način za ostanak i opstanak u djelatnostima kojima se bave.

S tim u vezi svakako je važno naglasiti kako bi im se perspektive rada dodatno mogle unaprijediti ako Federacija BiH provedbe sve zacrtane reforme iz ekonomskog segmenta.

Razvoj Federacije

Strateška opredjeljenja Vlade FBiH u mandatnom razdoblju odnose se upravo na ubrzani ekonomski razvoju temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti.

To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala, iskazivanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta, uz očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu.

Prioriteti su pritom povećavati digitalizaciju ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti…

Resursno učinkovit i održiv razvoj podrazumijeva nastojanje da se postigne okolišno i socijalno prihvatljiva proizvodnja i potrošnja, kao i cirkularna ekonomija.

Tu je i set zakonskih rješenja kojima će se rasteretiti rad, odnosno smanjiti izdvajanja za doprinose, dok se u pogledu digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća predviđa kreiranje alata i politika koje imaju za cilj ohrabriti male i srednje poduzetnike da pokrenu procese digitalizacije poslovanja.

Time će se jačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, povećati njihov i broj zaposlenih u sektoru maloga gospodarstva, kao i poticati rast inovativnih i na izvoz usmjerenih malih i srednjih poduzeća, piše Večernjak.