Burnout
U HNŽ-u nije moguće otvoriti bolovanje na osnovu ''izgaranja na poslu'', ali...
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Burnout sindrom ili Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu u BiH je priznata bolest no u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nije moguće otvoriti bolovanje na osnovu ovog sindroma.
''Treba naglasiti da je burnout sindrom koji je odvojen od mentalnih i psihijatrijskih poremećaja te da je kod nas od 2022. godine, priznat kao profesionalno oboljenje koje nastaje na poslu uslijed izloženosti neetičnom ponašanju ili mobingu. Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika ne definira dijagnostički minimum i najduži rok trajanja bolovanja jer se navedene dijagnoze ne nalaze u istom Pravilniku tako da trenutno u HNK nije ni moguće otvoriti bolovanje na osnovu ovog sindroma'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info Edisa Demić iz udruženja Dignitet iz Mostara.
Međutim, napominje, moguće je otvoriti bolovanje po drugim šiframa, odnosno dijagnozama kao što su : Stres zbog preopterećenosti poslom, Neslaganje s poslodavcem i kolegama, Drugo tjelesno i psihičko naprezanje uz rad i krajnja iscrpljenost.
Poslodavac je, pojašnjavaju, dužan i obvezan zaštititi dostojanstvo to jeste dignitet radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima, naveli su.
Koji su prvi simptomi izgaranja na poslu?
U posljednjih nekoliko desetljeća, sagorijevanje na poslu su teme koje su postale predmet brojnih istraživanja, kroz koje je dokazano kako dugotrajna i/ili intenzivna izloženost stresu i diskriminaciji može imati negativan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje pojedinca, ističu iz Digniteta.
Sindrom sagorijevanja na poslu, kažu, može ostaviti ozbiljne posljedice na psihičko i fizičko stanje zaposlenika zbog čega se ovaj problem ne bi smio zanemarivati u organizacijama i institucijama.
''Iskustva i istraživanje govori da nerijetko dolazi i do želje da se napusti organizacija kako bi se pojedinac oslobodio lošeg okruženja i prevelike razine stresa. Ono što možemo reći da je izgaranje progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultat frustracija i stresa na poslu. Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima. Sindromi ispoljavanja sindroma izgaranja su fizički, emocionalni i simptomi promjene ponašanja'', pojašnjava Demić.
No važno je istaknuti i tjelesne simtpome.
''U fizičke znakove spadaju kronični umor, nesanica i iscrpljenost. Neki od fizičkih simptoma mogu biti i povećana potreba za sedativima, cigaretama ili čak alkoholom, probavne smetnje, nagla promjena tjelesne težine, različiti bolni simptomi, loš imunitet itd. Sve navedeno je i individualno, ovisi od osobe do osobe. Emocionalni simptomi uglavnom čine depresija, anksioznost, gubitak motivacije za odlazak na posao, izolacija, dosada, osjećaj tuge i bespomoćnosti, doživljaj bezvrijednosti emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, gubitak entuzijazma, apatija, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja, osjećaj gubitka snage i pozitivne energije. Kada govorimo o promjena ponašanja tu mislimo su gubitak koncentracije, zaboravnost i nezainteresiranost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske utjecaje, npr. buku, svijetlo mirise, negativni stav prema poslu, ljudima, međuljudski sukobi, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, porodični problemi, razvod braka, raspad prijateljstava'', rekla je Demić, navodeći da su i muškarci i žene podjednako pogođeni.
''Može i drugačije''
Njihovoj Udruzi najčešće se javljaju žene, no smatraju da ne postoji neka branša u kojoj je burnout najviše izražen.
'' Kroz naše programe mi ženama omogućavamo razmjenu znanja i iskustva kroz solidarne kanale komuniciranje kao važnog alata protiv nevidljivosti i podređivanja žena u radnom okruženju. Projekte uglavnom provodimo na području Hercegovine jer uistinu nije važno u kojem dijelu Hercegovine žive, žene međusobno dijele ista ženska pitanja i iste probleme. Upravo kroz inovativne edukativne radionice nastavit će se sa osnaživanjem 180 žena da se aktiviraju i da poduzmu značajne korake u mijenjanju svoje svijesti ali i svijesti svoje okoline o važnosti uključivanja žena u procese odlučivanja kao i u procesu preuzimanja aktivnosti u borbi protiv sagorijevanja na poslu'', navode iz Digniteta, ističući da im je područje provedbe projekta je Hercegovina (Hercegovačko-neretvanska županija i Zapadno-hercegovačka županija).
''Upravo kroz projekt “Može i drugačije! Znamo kako!” tim Udruženje je uvidio koliko mnogo znači ženama prilika da budu dio grupe koja nudi sigurnost i u povjerenju duboko dijeli situacije kroz koje prolaze i za koje im je potrebna pomoć. Također je uočeno koliko žene unutar grupe su jedna drugoj podrška, a to se vidjelo u svim zajednicama u kojima se radilo, a to je vidljivo i u samoj evaluaciji i komentarima od strane učesnica koje su jako iskrene i emotivne s jedne strane, a s druge strane ohrabrujuće za daljnju provedbu ovakvog vida projekta'', navode iz Digniteta.
Što osoba možete učiniti kako bi izbjegla sindrom burnout?
''Vrlo je važno zauzeti obrambeni stav, da osobe budu usredotočene na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu, naučite reći "NE"isto to NE i primjenite u ponašanju, radite na jačanju samosvijesti, pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće, planirajte i organizirajte svaki dan, ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav - naučite postaviti granice i držite ih se'', poručuju iz Digniteta.
Ukoliko je uistinu toksično i zlobno okruženje iz ove udruge savjetuju da se napusti posao i potraži novo radno okruženje.
''Moramo znati sa toksičnim ljudima. S ljudima koji imaju loše namjere teško se možemo nositi, takvi ljudi su energetski vampiri i pored posla neki od njih imaju potrebu da vam zavladaju i privatnim životom'', kažu iz spomenute udruge.
Nakon iscrpljenosti dolazi cinizam....
Trenutno provodimo projekat pod nazivom „Unapređenje položaja žene u Hercegovini“ koji ima za cilj da doprinese poboljšanju samopoštovanja i individualnog dostojanstva žena u svim sferama javnog, političkog, društvenog i privatnog života. Projekt je nastavak na protekli projekt ” Može i drugačije! Znamo kako!” podržan od EIŽ-a.
Provedba projekta ima za cilj putem dvanaest (12) jednodnevna edukacija na širem području Hercegovine pruži kontinuiranu podršku u prevenciji, prepoznavanju i savladavanju stresa i rodno zasnovanog nasilja Program edukacija je namijenjena za 180 direktnih sudionica s područja Hercegovine. Putem savjetodavne pomoći pružit će se dodatna podrška za žena te će se ukazati na mehanizme zaštite.
Problem sagorijevanja na poslu je potvrđen i kroz istraživanje i rad na terenu sa ženama u okviru projekta “Može i drugačije! Znamo kako!” projekat podržan od strane Ekumenske inicijative žena. Ključni cilj ovog istraživanja je bio utvrditi intenzitet dimenzija iscrpljenosti na poslu, cinizam povezan sa poslom i stručna učinkovitost na poslu kroz koje je operacionalizirano sagorijevanje na poslu. Pored toga, nastojala se utvrditi povezanost između dimenzija sagorijevanja na poslu (iscrpljenost, cinizam i učinkovitost), pojašnjavaju iz Udruge Dignitet.
Iscrpljenost na poslu pokazuje da 38,8% ispitanica izvještava o niskoj iscrpljenosti na poslu, 40,8% ispitanica izvještava o umjerenoj iscrpljenosti na poslu. 20,4% ispitanica izvještava o visokoj iscrpljenosti na poslu. Sve ispitanice izvještavaju o nekom stupnju iscrpljenosti na poslu.
Sagorijevanje na poslu je stanje iscrpljenosti kada je osoba cinična glede vrijednosti svoga posla i kada sumnja u vlastite kapacitete za njegovo obavljanje. Sve počinje sa pojavom iscrpljenošću, stalni osjećaj umora bez obzira na zahtjeve i obim posla.
Više se javlja kao neka emocionalna iscrpljenost koja je znak intenzivnog stresa u emocionalno zahtjevnom poslu. Sve ispitanice izvještavaju o nekom stupnju iscrpljenošću na poslu. Kada se obuhvate postoci žena koje osjećaju umjeren i visok stupanj iscrpljenosti na poslu, vidimo da se radi o preko 60% žena od ukupnog broja koje su sudjelovale u istraživanju, što je dosta velik postotak, to ukazuje da je potrebno ozbiljnije raditi na prevenciji i intervenciji kada je sagorijevanje na poslu u pitanju.
Nakon iscrpljenosti dolazi cinizam koji se odnosi na osjećaj nezainteresiranosti za posao ili psihološko udaljavanje od njega. Sa pojavom cinizma, sudionici ispitivanja pokušavaju da se zaštite od potpunog sagorijevanja pokušavajući psihološki da se udalje od posla, što predstavlja način suočavanja sa iscrpljujućim zahtjevima na poslu.
U tom trenutku postaju svjesni da je njihov entuzijazam za posao koji rade puno manji u odnosu na prije, te da žele samo obavljati zahtjeve koje se traže bez pretjeranog zamaranja sa onim što rade, kao i raditi samo onoliko koliko je dovoljno – pokušaj uspostavljanja distance i granice prema poslu s ciljem zaštite mentalnog i fizičkog zdravlja.
U našem istraživanju imamo 53,1% ispitanica koje izvještavaju o umjerenom stupnju cinizma prema poslu i 36,7% posto ispitanica koje izvještavaju o visokom stupnju cinizma.
Ovakvi podaci ukazuju da su ispitanice postale svjesne iscrpljenosti na poslu, te da su se javili prvi simptomi sagorijevanja gdje dolazi i do smanjene stručne učinkovitosti.
Tokom provedbe projekta “Može i drugačije! Znamo kako! Udruženju su se javljale žene koje su bile žrtve različitih oblika rondo zasnovanog nasilja. Radeći na terenu i provodeći različite programe za građane uvijek se ističe problem rodno zasnovanog nasilja koji u velikom broju prati žene i djevojke, kažu iz Udruženja Dignitet.
