Odluka/e
Portal 'Prava pacijenta': Ugovaranje zdravstvenih usluga po Radi vs ugovaranje po zakonu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Realizacija programa zdravstvene zaštite na području HNŽ-a vrši se na osnovu Odluke o osnovama, kriterijima i mjerilima za zaključivanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama koju je donijela Vlada HNŽ-a 2005. godine.
A što piše u odluci iz 2005. godine, tko odlučuje s kojim ustanovama će se ugovarati zdravstvene usluge?
Ovom Odlukom (član 9.) utvrđeno je da Upravni odbor Zavoda donosi Odluku o izboru zdravstvenih ustanova s kojima Zavod zaključuje ugovor, naravno, uz suglasnost županijskog ministra zdravstva. Sve odluke moraju biti utemeljene na relevantnim zakonima, no to nije bio slučaj s Odlukom iz 2005. godine - piše portal pravapacijenta.ba
U Odluci iz 2005. godine navodi se da su temelji za sklapanje ugovora sadržani, između ostalog, u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (SN FBiH 29/97) i Zakonu o zdravstvenom osiguranju (SN FBiH 30/97, 07/02). A što je pisalo u tim zakonima, s kim i kako se ugovaraju zdravstvene usluge, pa krenimo redom.
Članak 37. (SN FBiH 30/97 07/02) Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH
Zdravstvena zaštita iz članka 34. ovoga zakona pruža se osiguranim osobama u zdravstvenim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima je županijski zavod osiguranja zaključio ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.
Pročitajte još
Ugovorima iz članka 37. utvrđuju se: vrsta, opseg i kvaliteta.
Osnove, kriterije i mjerila za zaključivanje ugovora iz člana 37. stav 1. ovog zakona utvrđuje vlada županije na prijedlog županijskog ministra zdravstva.
I tako, sukladno propisanom čl. 37., Vlada HNŽ-a je donijela Odluku o osnovama, kriterijima i pravilima, ali umjesto pravila i kriterija propisanih zakonom, Vlada je osmislila neka svoja i tako kreirala tu famoznu Odluku iz 2005. godine koju i dan danas vjerno prate kreatori zdravstvenih politika u HNŽ-u. Iako ni te daleke 1997. godine zakonodavac nije pravio razliku između javnog i privatnog po pitanju mogućnosti ugovaranja usluga, baš kao ni tada, ni danas, osiguranici u HNŽ-u ne mogu s knjižicom otići kod privatnika.
Iako je još 1997. godine propisano pravilo da se usluge plaćaju na temelju vrste, obima i kvalitete, a isto vrijedi i danas, u HNŽ-u se usluge uglavnom plaćaju paušalno, što isključuje svaku mogućnost kvalitetnog nadzora.
Vrlo važno je istaći da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH (SN FBiH 29/97) još 1997. propisano i sljedeće:
Članak 41.
Županijski zavod osiguranja raspisuje natječaj za popunjavanje mreže zdravstvene djelatnosti iz članak 37. st. 1. i 2. ovog zakona za obavljanje primarne, specijalističko-konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donosi županijski zavod osiguranja – uz pribavljenu suglasnost nadležnog ministra.
Čl. 42.
Županijski zavod osiguranja zaključuje ugovor sa zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnim zdravstvenim djelatnikom koji su najpovoljniji ponuđači iz čl. 41. stavak 2. ovog zakona.
Iz svega navedenog postavlja se pitanje kako je ikada bilo moguće donijeti Odluku da se ugovaranje vrši bez natječaja, isključivo s javnim zdravstvenim ustanovama i da odluku s kim će se ugovarati samostalno (bez javnog poziva) donosi Upravni Odbor Zavoda, uz suglasnost ministra. Na temelju kojih parametara je Upravni odbor definirao kvalitetu usluga što je jedan od ključnih uvjeta za ugovaranje? Gdje su parametri o vrsti i obimu, ako se plaća paušalno?!
Nadrealno zvuči, ali isto pitanje postavlja se i danas 18 godina kasnije, jer i 18 godina kasnije naša Vlada i Zavod postupaju po toj spornoj Odluci iz 2005. godine. A kako bi se zdravstvene usluge trebale ugovarati kada bi Vlada i Zavod radili u skladu sa propisanim zakonskim okvirom?
Kako piše portal pravapacijenta.ba u proteklih 18 godina došlo je do značajnih promjena kada je u pitanju zakonodavni okvir u oblasti zdravstva, ali nadležnima u HNŽ-u nije ni palo na pamet da nešto mijenjaju, a to nešto zvalo bi se vraćanje u zakonske okvire
Nastavak teksta pročitajte na pravapacijenta.ba
