Unaprjeđenje obrazovnog sustava

Usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada prvi je prioritet

Na godišnjoj razini potrebno je raditi analizu potreba tržišta rada kako ne bi dolazilo do zasićenja tržišta zanimanjima za kojima nema potražnje. Potrebno je osigurati adekvatne uvjete u izvedbi praktične nastave u tvrtkama i motivirati učenike...
Gospodarstvo / Posao | 21. 07. 2020. u 12:01 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: eui-zzh.ba / Uspostaviti sustav u kojem će tvrtke planirano primati učenike srednjih škola na praktičnu nastavu

Već godinama su u našoj zemlji govori o potrebi temeljite reforme obrazovnog sustava, s naglaskom na efikasnije stjecanje praktičnih znanja i vještina tijekom školovanja, ali vidljivih je pomaka u praksi vrlo malo.

Neki su zagovornici uvođenja tzv. ''dualnog obrazovanja'', drugi ističu kako je sustav praktične nastave u Jugoslaviji bio idealan model za naše navike i mentalitet, treći pak misle kako za naše uvjete treba osmisliti jedan potpuno drukčiji, originalan model.

Realni sektor, s naglaskom na prerađivačku industriju, poljoprivredu, ugostiteljstvo, turizam, ali i IT sektor, posebno ističe kako tržište rada treba regulirati u smislu unaprjeđenja kvalitete obrazovnog sustava i usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Nedavno održani okrugli stol pod nazivom “Stanje i perspektive gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke u sljedećih 7 godina” (17. srpnja 2020. godine u hotelu Park u Širokom Brijegu) upravo je kroz riječi poduzetnika potaknuo na ozbiljniji pristup obrazovanju kadrova, jer je očito kako godinama postoji disproporcija između potreba za stručnim kadrovima i školskih i studijskih programa.

U raspravi su naglašeni izazovi i prepreka u gospodarstvu, ali su i predložena rješenja. Ono što vrijedi za gospodarstvo i društveni prosperitet ove županije, vrijedi zasigurno i za ostale.

Zaključci s okrugloga stola o ovoj temi:

• Uspostaviti sustav u kojem će tvrtke planirano primati učenike srednjih škola na praktičnu nastavu i ciljati učenike koji su zainteresirani za učenje kroz rad;

• Na godišnjoj razini potrebno je raditi analizu potreba tržišta rada kako ne bi dolazilo do zasićenja tržišta zanimanjima za kojima nema potražnje;

• Razraditi scenarije na koji način mijenjati svijest roditelja u suradnji sa javnom upravom, lokalnom zajednicom, udruženjima i klasterima, kako bi informirali i motivirali roditelje u odlučivanju izbora budućih zanimanja te na taj način ujedno i uklonili predrasude o određenim zanimanjima;

• Potrebno je osigurati adekvatne uvjete u izvedbi praktične nastave u tvrtkama i motivirati učenike za učenje kroz rad. 

Foto: eui-zzh.ba / okrugli stol pod nazivom “Stanje i perspektive gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke u sljedećih 7 godina”

Sve u svemu, često se pred mladim ljudima pojavi dilema - Treba li uopće učiti i pripremati se za buduće zanimanje, ukoliko se zna da je do posla iznimno teško doći?

Odgovor na ovo pitanje trebao bi biti jasan, jer logika kaže kako su stečeno znanje i stručne vještine nešto što pojedincu nitko više ne može oduzeti i to su individualne prednosti svakog dobro obrazovanog i stručno usavršenog čovjeka, bez obzira hoće li jednoga dana raditi u svojoj zemlji ili negdje drugdje.

Bosnu i Hercegovinu opterećuje i kompliciran zakonski okvir obrazovnog sustava, ali niti jedna prepreka ne bi smjela biti dovoljno visoka da nas spriječi u provođenju reformi. Što smo manje konkurentni, to će manje vrijediti naš rad. Time ne samo da nećemo imati puno šansi za napredak, nego ćemo vječito gledati drugima u leđa.

Kopirati
Drag cursor here to close