Utvrđen Nacrt zakona o advokaturi Federacije BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalna vlada utvrdila je danas na sjednici Nacrt zakona o advokaturi koji uređuje advokatsku djelatnost, uslove za obavljanje advokature, prava i dužnosti advokata, prestanak prava na obavljanje advokature i privremenu zabranu obavljanja advokatske djelatnosti, advokatskog stručnog suradnika i pripravnika, advokatski ispit i stručno usavršavanje.

Također, uređeni su organizacija advokature, financiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, advokatskih stručnih suradnika i pripravnika, priopćeno je nakon sjednice Vlade.

Razlog za donošenje ovog zakona jeste definiranje kvalitetnog zakonskog okvira za obavljanje advokatske djelatnosti. Zakon o advokaturi u Federaciji BiH donesen je 2002. godine i do dana izrade ovog prednacrta je pretrpio više izmjena i dopuna.

Federalno ministarstvo pravde je, kao obrađivač ovog zakonskog propisa, prepoznalo potrebu donošenja novog zakona koji bi na osnovu redovne zakonodavne procedure i provođenja sveobuhvatne javne rasprave, predstavljao kvalitetan normativni okvir za unapređenje advokatske djelatnosti.

Nacrtom je jasno definirano da je advokatura nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa, te sadrži odredbu kojom se jasno definiraju ovlaštenja advokata.

Precizno su navedeni uslovi za obavljanje advokature, a to pravo se stiče upisom u Imenik advokata i davanjem svečane izjave. Propisana je i nedostojnost za obavljanje advokature, kao i procedura podnošenja zahtjeva za upis u Imenik advokata, postupanje po zahtjevu, poništavanje rješenja o upisu i davanje svečane izjave.

Propisano je da je advokat dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a može je uskratiti samo zbog razloga koje propisuje Zakon, a navedni su i razlozi kada je advokat dužan odbiti pružanje pravne pomoći. Određen je i način pružanja besplatne pravne pomoći socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u vezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim propisima Advokatske komore.

Advokat ima pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata u FBiH, koju donosi Advokatska komora nakon pribavljene saglasnosti federalnog ministra pravde koji određuje i njenu visinu, uz konzultacije sa Advokatskom komorom.

Ovim nacrtom je propisana obaveza čuvanja advokatske tajne, isključenje od krivične odgovornosti za advokate, te precizirani uvjeti pod kojima advokat može sa strankom ugovoriti nagradu za rad u srazmjeru sa uspjehom u pružanju pravne pomoći.

Propisan je i prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana obavljanja djelatnosti.

Definiran je advokatski ispit, kao i pravo, način i program njegovog polaganja, osnivanje Advokatske akademije kao posebnog organa koji osniva Advokatska komora, koji je zadužen za stalnu stručnu obuku advokata, stručnih suradnika, pripravnika i osoba zaposlenih u advokatskim kancelarijama i društvima i drugih osoba koje su zainteresirane za rad u advokatskoj djelatnosti.

Propisano je i da će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona, Skupština Advokatske komore donijeti tarifu o nagradama i naknadi za rad advokata, a u istom će roku federalni ministar pravde donijeti Pravilnik o visini nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.