Vedran i Mirjana stvorili su oazu: Ono što je počelo iz hobija, ljubavi, postalo je obaveza

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bračni par Hasanagić, Vedran i Mirjana, su u srcu Baščaršije stvorili oazu mirisa. Turisti, gosti, obični prolaznici, ne mogu odoljeti a da ne svrate u malu radionicu sapuna, svijeća, parfema koji neodoljivo mirišu na djetinjstvo, život, koji mirišu na radost. Ono što je počelo iz hobija, ljubavi, postalo je obaveza.

Vedran i Mirjana Hasanagić, su doktori herbalistike, a brojne diplome iz oblasti prirodne medicine, stekli su na prestižnim sveučilištima u Kanadi i Kalkuti, Indija.

''Sve što znam o ljekovitom bilju i prirodnoj medicini, naučio sam od svog oca, Enesa, koji je bio doktor hemije, magistar medicine. Prije rata, imali smo 14 biljnih apoteka u bivšoj Jugoslaviji'', govori za Fenu Vedran Hasanagić.

Između Sarajeva i Kanade 

Prije rata u BiH živjeli su na Kipru, a onda su otišli u Kanadu.

''Danas živimo između Sarajeva i Kanade, i sada nas komšije više ne smatraju dijasporom, jer smo više u Sarajevu. Djeca su nam odrasla. Kćerka nam više dolazi i pomaže nam i čini mi se da i nju srce polako vuče ka BiH'', kaže Hasanagić.

Posao, izradu prirodnih sapuna, započeli su iz ljubavi, jer je to vrlo kreativan proces, zahtijeva znanje iz kemije koje oni imaju.

''Krenuli smo od linije za problematičnu kožu na zahtjev naših prijatelja kojima je to trebalo pa smo ga razvili i tako počeli. Imamo sapune za suhu i osjetljivu kožu, bez dodatnih mirisa i eterični ulja, bez konzervansa, sulfata, parabena. Potpuno su sigurni, prirodni, lijepo mirišu'', priča Mirjana.

I dalje uče, istražuju, idu na seminare, obuke, traže najbolje materijale. Od sastojaka koje koriste sve je jestivo.

Tako na primjer, kaže Mirjana, koriste maslinovo ulje, ricinusovo, kokosovo, arganovo ulje, kakao puter, šija puter, to je osnova koja ulazi u sve njihove sapune.

''Naši izvori od kojih dobijamo sva ta ulja su provjereni snabdjevači, proizvođači hrane u BiH, regiji ali i Kanadi odakle dobijamo eterična ulja, terapeutskog 100 postotnog kvaliteta'', navodi on.

Nekoliko linija sapuna je već našlo svoje mjesto kod klijenata, a za svakog se može naći onaj najbolji, po mirisu, boji, ambalaži čak.

Proces pripreme

Na pitanje da li je proces zahtjevan, Mirjana kaže da nije jer se sapuni prave hladnim procesom, sastojci se miješaju, ne kuhaju se, u tom procesu razvija visoka temperatura što dovodi do procesa saponifikacije. Sam proces ne traje dugo, ali sazrijevanje sapuna traje minimalno mjesec dana.

Proizvode i svijeće, a linije koje je izdvojila su dekorativne mirisne, masažne svijeće, sa šija puterom i mogu se nanositi na kožu kada se istope. Djeluju kao losion. Imaju i bio svijeće.

Nakon što su proizveli prvu seriju sapuna, 2017.godine, u vrijeme turističke sezone, danas turisti iz čitavog svijeta, a posebno sa Bliskog istoka, redovno dolaze i kupuju.

Posebno je izrazila zadovoljstvo što i građani BiH i regije otkrivaju kvalitet proizvoda koje nude i zadovoljni su, što je pokazatelj da cijene ono što je prirodno napravljeno.

Nemaju marketing jer im je najbolja reklama kvaliteta koju nude a zadovoljni kupci su im dovoljna preporuka.

Također u njihovom Sapunica studiju, u poznatoj sarajevskoj ulici, pustili su i seriju parfema, prirodni su, bez alkohola, mirisna i tečna ulja, a ulje jojobe je ono što mnogi vole. Čak ni konzervanse ne stavljaju.

Isplati li se raditi

Na pitanje, da li se danas, u vrijeme ekonomske i socijalne krize isplati raditi, Vedran je podsjetio na sarajevskog arhitektu Štrausa koji je kazao „kada nešto radite sa ljubavlju i strasti novac će neminovno doći“.

''I mi smo tako krenuli, kao hobi, nešto što volimo. Nismo razmišljali o turističkoj sezoni, profitu, jer smo svoj socijalni, ekonomski status riješili u Kanadi, ali ovo je došlo kao dio lijepe priče. Ono što nam je bio profitabilni hobi, sada nam postaje profitabilna obaveza. Tržište je tu, ljudi nas traže. Sve je došlo spontano'', navodi Vedran.

Iako imamo FB, tik/tok, dodaje, ali mi to nekako „šlampavo“ radimo, nismo se predali tome, jer nemamo vremena da zadovoljimo sve potrebe.

''Često nas pitaju, gdje je bolje u BiH ili Kanadi, do prije korone mi smo govorili bolje je u Kanadi a ljepše u Bosni, a mislimo da je sada i bolje i ljepše u Bosni'', ističe Vedran.

BiH nije lošija, dodaje, ako ne i bolja, i od Austrije i od Švicarske ili drugih država koje se diče svojom prirodnim bogatstvima. BiH po prirodnim bogatstvima, ako nije bolja onda nije gora sigurno.

Treba nam malo bolje urediti administraciju, kaže ona, da nas političke snage ili oslobode ili nam daju podstrek, i vidim da se sve više ljudi vraća ko ima pameti, želju i namjeru da rade.

''Uvijek se nađu administrativne i birokratske prepreke, ali treba imati volje i snage. Posao se organski širi, htjeli ne htjeli, dolaze zahtjevi, dolaze kupci i moramo se širiti zbog njih'', poručuje Vedran.