Jednaka prava za sve

Žene i radna prava: Ugovori formalni, u praksi su prava zanemarena

Ugovori o radu sačinjeni u skladu sa zakonom i priznaju skoro pa sva prava radnika u formalnom smislu ali u praksi su ta prava uglavnom zanemarena ili ispunjena u minimalnom obujmu
Gospodarstvo / Posao | 17. 05. 2024. u 09:18 M.Bojičić/Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Unatoč pravnoj obvezi Bosne i Hercegovine da osigura visoke standarde ljudskih prava, žene se i dalje suočavaju s diskriminacijom i kršenjem tih prava, osobito na radnom mjestu. Prosječan građanin je, nažalost,  vrlo malo upoznat sa svojim pravima generalno, pa tako i s ljudskim pravima te pravima iz radnih odnosa. Zbog ovih, ali i brojnih drugih razloga koji prate ovu tematiku, u Mostaru je u tijeku provedba projekta ''Žene u fokusu radnih prava'' kojeg financira Europska unija.

Kako su nam kazali iz Udruženja za edukaciju i razvoj ''Dignitet'', riječ je o vrlo ambicioznom projektu, koji je usmjeren na poboljšanje svijesti i promociju prava žena na radnom mjestu, te jačanju njihovih kapaciteta za ostvarivanje tih prava. Projekt je usmjeren na edukaciju žena s područja grada Mostara, prvenstveno nezaposlenih ali i zaposlenih u dobi od 18 do 60 godina.

Svijest o radnim pravima žena

Kako je navela Edisa Demić, predsjednica Udruženja ''Dignitet'', sve aktivnosti usmjerene su na osnaživanje žena na tržištu rada u našoj zemlji.

''Neke od naših glavnih aktivnosti u okviru ovog projekta su kampanja za podizanje svijesti o pravu žena na jednak pristup zapošljavanju i tržištu rada, edukativne radionice na teme prava iz radnih odnosa, zatim teme usklađivanja karijere i majčinstva, te teme koje se tiču važnosti očuvanja mentalnog zdravlja u radnom okruženju. Imamo i online edukacije na teme mehanizama zaštite prava iz radnih odnosa i mjera protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu'', kazala je Demić za naš portal.

Govoreći o razini razvijenosti svijesti o radnim pravima žena u našoj zemlji, ali i lokalnoj zajednici kao što je Mostar, iz ''Digniteta'' kažu da ta razina varira ovisno o različitim faktorima kao što su obrazovanje, socijalni status, geografska lokacija i kulturni utjecaji, te drugi specifični sociokulturni i ekonomski uvjeti.

''Postoji prepoznavanje potrebe za unaprjeđenjem radnih uvjeta žena, posebno u područjima kao što su rodna diskriminacija, pravo na porodiljsko odsustvo, jednakost u plaćama i borba protiv seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu'', rekla je Demić.

Žene zarađuju 13 posto manje od muškaraca na istim poslovima

Kada govorimo o jednakosti u plaćama, podatak kaže i da žene u EU-u zarađuju u prosjeku 13 posto manje od muškaraca na istim poslovima. Prema podacima s web stranice Europskog parlamenta u prosincu 2022. pregovarači Europskog parlamenta i zemalja EU-a složili su se da kompanije iz EU-a trebaju objavljivati informacije koje olakšavaju usporedbu plaća za one koji rade za istog poslodavca, kako bi se mogle vidjeti rodne razlike u plaćama.

U ožujku 2023. Parlament je donio nova pravila o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća. Ako se u izvješćivanju o plaćama pokaže da rodna razlika u plaćama iznosi najmanje 5 posto, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. Države članice EU-a morat će izreći sankcije, primjerice novčane kazne, za poslodavce koji krše pravila. Oglasi za radna mjesta i nazivi radnih mjesta morat će biti rodno neutralni.

Ugovori o radu formalni, u praksi prava zanemarena

Kada govorimo o stanju u BiH,  Zejna Šanjević Kussmaul predsjednica Udruženja žena "Univerzum" Mostar, ujedno korisnica i sudionica projekta ''Žene u fokusu radnih prava'', ističe kako stanje na terenu pokazuje da su ugovori o radu sačinjeni u skladu sa zakonom i priznaju skoro pa sva prava radnika u formalnom smislu.

''U praksi su ta prava uglavnom zanemarena ili su ispunjena u minimalnom obujmu, pogotovo ako govorimo o privatnim poduzećima jer je stanje malo bolje u javnim institucijama'', kaže Šanjević Kussmaul za Bljesak.info.

Na naš upit koliko ovakvi projekti zaista imaju ''efekta'' u praksi, Edisa Demić ističe:

''Ono što sa sigurnošću možemo reći da je pozitivna reakcija od svih korisnica projekta, činjenica  jeste da promjena počinje od mijenjanja svijesti, a mijenjanje svijesti počinje od edukacije. Upravo iz tog razloga vjerujemo u pokretačku snagu ovakvih i sličnih projekata, ali samo uz kontinuiranost i dostupnost, spuštajući se na razinu individualnog korisnika i kvalitetu sadržaja koji im se nudi.''

Utjecati na svijest ljudi je težak zadatak

Šanjević Kussmaul je mišljenja kako je utjecati na svijest ljudi jedan od najtežih zadataka koji postoje.

''Našim radom i djelovanjem u sektoru civilnog društva pokušavamo, svatko na svoj način, educirati ljude kako bismo prvenstveno utjecali na  njihovo mišljenje, te ih naveli na eventualno mijenjanje svijesti. Mijenjanje svijesti je individualni proces u svakom biću i kao takav sam po sebi vrlo kompleksan. Cjelokupan proces je konstantan i nikada vjerojatno i neće biti završen do kraja  jer je to praktično i nemoguće'', istaknula je Šanjević Kussmaul.

Projekt ''Žene u fokusu radnih prava'' trenutačno se nalazi u fazi održavanja online edukativnih radionica i provođenja kampanje, što je posljednja faza implementacije.

''Obilježili smo Međunarodni praznik rada i završili ciklus radionica uživo, a u sljedećem razdoblju ćemo objaviti stručne tekstove i inicirati sastanak s članovima Parlamenta FBiH s područja HNŽ-a s ciljem predstavljanja problema burn-out sindroma, kao i problema potrebe izmjene Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika FBiH'', kazala nam je na kraju razgovora Demić navodeći kako projekt traje do 1. srpnja 2024.

Kopirati
Drag cursor here to close