Prof. dr. Melisa Ljuša: Potrebna su mnogo veća ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj kako bi BiH adekvatno reagirala na klimatske promjene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je u zadnjih deset godina posebno zahvaćena ekstremnim klimatskim promjenama. Od intenzivnih padalina do toplotnih valova, od suša do poplava, našoj zemlji prijete veliki gubici ukoliko ne poduzmemo adekvatne korake ka prilagodbi novim uvjetima.

U nastavku saznajte koje su glavne posljedice klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede, kako te promjene utiču na život građanina BiH i što je neophodno poduzeti kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu i ruralni razvoj.

Na ovu temu razgovarali smo sa prof. dr. Melisom Ljušom, profesoricom na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Profesorice Ljuša, sudjelovali ste u UNDP projektu izrade Četvrtog nacionalnog izvještaja i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisiji stakleničkih plinova u BiH. Kakve su posljedice klimatskih promjena u oblasti poljoprivrede u našoj zemlji, kao jednoj od oblasti koje su označene kao visoko rizične u kontekstu negativnih utjecaja klimatskih promjena?

Prof.dr. Ljuša: Posljedice klimatskih promjena na poljoprivredu su brojne. Obzirom na geografski položaj Bosne i Hercegovine i njen geomorfološki izgled, posljedice klimatskih promjena, s jedne strane, ogledaju se u vidu suše tokom vegetacionog perioda, a s druge strane, javljaju se obilne padavine i poplave. Suša nanosi velike štete proljetnim (jarim) usjevima, a poplave jesenjim (ozimim) usjevima. Često se događaju oba ekstrema, i poplave i suša, u istoj godini. Klimatski ekstremi nekada zahvaćaju šira, a nekada uža područja u čemu se i ogleda ekstremni karakter promijenjene klime. Posljedice se odražavaju na cijeli biljni i životinjski svijet, pri čemu najviše ispaštaju proizvođači hrane, naši poljoprivrednici, a to ima direktnu posljedicu na sigurnost snabdijevanja stanovništva hranom i na njenu cijenu.

Kakvi su kapaciteti BiH da se nosi sa negativnim predviđanjima po pitanju klimatskih utjecaja u budućnosti, te da provede u djelo preporuke Četvrtog nacionalnog izvještaja BiH u skladu sa Okvirnom UN konvencijom o klimatskim promjenama?

Prof.dr. Ljuša: Objektivno govoreći kapaciteti su ograničeni. S jedne strane, nedostaje novca za kapitalna ulaganja u poljoprivredu, a s druge interes institucija za poljoprivredu je više deklarativan nego što se to ogleda u praksi. Da bi se išlo u susret klimatskim promjenama potrebna su mnogo veća ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u borbi protiv negativnih efekata klimatskih promjena te kako bi se stanovništvo zadržalo na selu.

Što su prema Vašem mišljenju i ekspertizi ključni potezi koje država mora poduzeti kako bi prevenirala sve posljedice koje joj se predviđaju prema raznim klimatskim scenarijima i šta to sve znači za građane i građanke Bosne i Hercegovine?

Prof.dr. Ljuša: Prije svega, potrebna su veća ulaganja u sisteme za navodnjavanje, zaštitu od poplava, izbor i rad na selekciji otpornih sorti biljaka i pasmina životinja, monitoring i praćenje pojave bolesti i štetočina te osiguranje čitavog niza pratećih mjera koje bi osigurale i podržale sigurnu proizvodnju hrane. Do 2030. godine bilo bi potrebno osigurati navodnjavanje na 30-40 posto obradivih površina u BiH i osigurati uređenje zemljišta da se što veće površine zasiju pod ozimim kulturama kako bi se izbjegao rizik od ljetnih ekstrema.

Osim toga, potrebno je prijeći na koncept niskoemisionog razvoja agrarne privrede zasnovane na efikasnoj upotrebi resursa, povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije, te poboljšanju energetske i transportne infrastrukture i usluga u snabdijevanju stanovništva hranom.

U posljednje vrijeme svjedočimo dramatičnom porastu cijena prehrambenih proizvoda. Da li je to jedna od posljedica klimatskih promjena i kakva su predviđanja u tom smislu – hoćemo li ostati bez nekih namirnica, odnosno hoće li nam se smanjiti dostupnost određenim prehrambenim proizvodima ili će im cijena vrtoglavo rasti?

Prof.dr. Ljuša: Cijene hrane rastu na globalnom nivou pa tako i kod nas. Uzrok tome je poskupljenje energenata (đubriva i goriva), sjemenskog materijala, transportnih troškova, i sve manja dostupnost jeftine radne snage, te općenito pandemija COVID-19. Hrane na globalnom nivou će biti, ali pitanje je dostupnosti za siromašne slojeve stanovništva kod nas, ali i šire. U našim okolnostima, visoke temperature i toplotni valovi su svakako nepovoljno djelovali na prinos, naročito kukuruza i krumpira što je doprinijelo, pored ostalog, povećanju cijena. Hrana će vjerojatno biti dostupna iz uvoza ako se ne okrenemo vlastitoj proizvodnji, ali je pitanje koji slojevi stanovništva će moći da plate visoku cijenu.

U Bosni i Hercegovini ima puno neobrađene plodne zemlje. Smatrate li da proizvodnja hrane može biti i poslovna prilika i općenito „povratak zemlji“ jedno od mogućih rješenja? Kako uhvatiti ritam sa klimatskim promjenama koje najavljuju učestale i intenzivne ekstremne događaje – poplave i suše?

Prof.dr. Ljuša: BiH ima dovoljno zemljišnog potencijala. I ostali faktori za poljoprivrednu proizvodnju se mogu smatrati povoljnim. Međutim, u poljoprivrednu proizvodnju se mora ozbiljno i dugoročno ulagati na bazi saznanja i najsuvremenijih naučnih dostignuća. Koncept bi trebao da bude održiv kako sa stanovišta ekonomskog razvoja tako i sa stanovišta zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena. Takav pristup se, na žalost, ne vidi sa nivoa države, a ni entiteta, osim što se u praksi na nekim lokalnim nivoima događaju pozitivni primjeri proizvodnje, više zasnovani na entuzijazmu nego na osmišljenom održivom ekonomskom i ekološkom nivou. Naravno, to ima sporadičan i kratkoročan karakter.

Poljoprivredna proizvodnja može biti izazovna za ulagače dugoročno, ali bez podrške države i ulaganja u uređenje zemljišta i infrastrukturu, te podrške tekućoj proizvodnji, o ubrzanom razvoju poljoprivrede i povratku zemlji kod nas, ne može se govoriti. Bez tog nema ni borbe protiv klimatskih promjena i zaštite životne sredine.

Intervju je pripremljen u okviru projekta „Izrada Četvrtog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama prema UNFCCC (FNC)“ koji financira Globalni fond za okoliš (GEF), a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH u suradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Odjeljenjem za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove Brčko Distrikta. Sadržaj ovog teksta ne odražava nužno stavove donatora, partnera i UNDP-a.