Prenatalno testiranje
Koji su uzroci i koje su posljedice najučestalijih hromozomskih nepravilnosti kod djece i na kakav način ih ustanoviti već u trudnoći
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ljudsko tijelo izgrađeno je iz mnogobrojnih dijelova, koji su međusobno povezani i djeluju kao cjelina. Za usklađeno djelovanje tijela potreba je izuzetna organizovanost i pravilno djelovanje svakog najmanjeg dijela, zbog toga nazivamo tijelo organizam. Najmanje gradivne jedinice svakog organizma su ćelije, u kojima kao nadzorno središte djeluje jezgro. U jezgru su pohranjene nasljedne informacije. U jezgru se odvija replikacija DNK prije dijeljenja ćelije i prepisivanje DNK u RNK. Pojedina molekula DNK, koja se omotava oko proteina, gradi hromozom. Ljudski genetski zapis (DNK) spremljen je u 23 para hromozoma. Svaka ljudska ćelija sadrži 46 hromozoma, jedini izuzetak su spolne ćelije. Jajna ćelija i spermij sadržavaju svaki od njih po 23 hromozoma i kod spajanja u novi embrion stvaraju opet potpuni sastav od 46 hromozoma. Povremeno dolazi do hromozomskih nepravilnosti. Kad jedna od roditeljskih spolnih ćelija ne sadržava pravilan broj hromozoma i u embrion doprinosi jedan hromozom više ili manje, to nazivamo trisomija (previše) ili monosomija (premalo).
DOWNOV SINDROM
Kad govorimo o hromozomskim nepravilnostima kod djece, najčešće govorimo o trisomiji hromozoma broj 21, koju nazivamo i Downov sindrom. Naime 21. hromozomu dodan je još jedan (ide za trisomiju 21. hromozoma). U velikom broju primjera (95%) je Downov sindrom posljedica trisomije 21, a razlog zato može biti i Robertsonova translokacija (5%). Djeca s Downovim sindromom obično imaju smetnje u duševnom razvoju, što nije obavezno – mogu biti normalno inteligentni. Sporije se razvijaju i imaju karakteristične linije obraza, hipotoničnu muskulaturu, hiperfleksibilne zglobove, osjetljivu kožu, rijetku kosu, veliki jezik, kratak nos i prste, epikantus (vertikalna bora oka), koja daje karakterističan izgled očiju, karakteristična je i hipotonija – nizak tonus mišića. Kod Downovog sindroma česta su oboljenja srca, respiratorni poremećaji, imunološki, hormonski i enzimski poremećaji. Vjerovatnoća, da će dijete imati Downov sindrom očito se povećava sa starošću trudnice. Kod trudnica starih 25 godina vjerovatnoća je 1 primjer na 1250 rođenja; kod trudnica starih 30 godina vjerovatnoća je oko 1 primjer na 1000 rođenja; kod trudnica starih 35 godina vjerovatnoća je već oko 1 primjer na 400 rođenja. Kod trudnica starih 45 godina vjerovatnoća je već 1 primjer na 30 rođenja. Ostale najčešće nepravilnosti hromozoma su trisomija 18 ili Edwardsov sindrom i trisomija 13 ili Petauov sindrom, koji se pojavljuje približno na svakih 1000 trudnoća i oni su u većini primjera inkompatibilni sa životom, zato u 80 posto slučajeva fetus umire već prije rođenja. Među čestim hromozomskim nepravilnostima je isto tako i Turnerov sindrom, koji je monosomija posljednjeg od hromozomskih parova – spolnog hromozoma. Ovi fetusi imaju samo 45 hromozoma, posljednji par predstavlja samo jedan hromozom X. U velikoj većini i ova hromozomska nepravilnost nije prihvatljiva za život.
Vjerovatnoća, da će dijete imati Downov sindrom očito se povećava sa starošću trudnice
EDWARDSOV SINDROM
Trisomija 18 ili Edwardsov sindrom je relativno čest sindrom, posljedica je dodatnog DNK materijala na 18 – tom hromozomu, što sprječava i smeta normalnom fizičkom i duševnom razvoju. Značajno je, da se Edwardsov sindrom tri puta češće pojavljuje kod djevojčica. Simptomi se mogu ustanoviti već u trudnoći; neuobičajno velika maternica, polihidramnion (previše plodove vode), kratki sternum. Kod rođenja bebe primjetiti neuobičajno malu posteljicu, nisku porođajnu težinu, skupljene prstiće, prekrižene noge, nisku rast ušiju, nerazvijene nokte, malenu čeljust, kod dječaka nespušteni testisi… brzo se ustanovi i duševna zaostalost. Kod djece s Edwardsovim sindromom mogu se pojaviti i urođene srčane bolesti i teškoće s djelovanjem bubrega. Genetska istraživanja pokazuju, da je trisomija djelimično i nasljedna.
PATAUOV SINDROM
Trisomija 13 (nazivana i Patauov sindrom) je genetski poremećaj, za koju je karakteristično, da remeti normalan razvoj. Trisomija se javlja približno u razmjeru 1:10.000 novorođenčadi. Veliki broj trisomija 13 nisu nasljedne, ali se pojavljuju pri spajanja oba gameta u zigotu, koji se kasnije razvije u plod. Bebe s Patauovim sindromom su obično rođene sa samo jednom pupkovnom arterijom u pupkovnici, često se pojavljuju i urođene srčane bolesti. Već za sat nakon rođenja možemo vidjeti rascjep usne ili nepca, stisnutu šaku, smanjen tonus mišića, nerazvijene i zatvorene oči, dodatne prstiče na rukama ili nogama, nisku rast ušiju, manjak kože na vlasištu, mikrocefaliju (malena glavica),… Kod djece se može vidjeti i duševna zaostalost kao i epileptični napadi.
Jedan od potpuno sigurnih načina otkrivanja nepravilnosti kod nerođene djece je neinvazivni prenatalni test. Izvodi se jednostavnim uzimanjem uzorka krvi kod majke, jer se u njenom krvotoku u trudnoći nalazi i slobodna ćelijska plodova DNK, koja se analizira sa najsavremenijim genetskim tehnikama, s kojima ustanovimo da li su prisutne neke od hromozomskih nepravilnosti. Nifty test je vrlo precizan neinvazivan prenatalni test (NIPT), koji otkriva hromozomske aneuploidije, uključujući trisomije 21, 18 i 13, već od napunjenih 10. sedmica trudnoće pa na dalje puno je sigurniji od tradicionalnih probir testova. Za trisomije 21, 18 i 13 senzitivnost testa je viša od 99%, stepen lažno pozitivnih rezultata od samo 0,1%. Zbog NIFTY testa se broj žena, koje bi bile izložene nepotrebnim invazivnim dijagnostičkim postupcima, znatno smanjuje. Do danas je bilo u svijetu izvedeno više nego 1.800.000 NIFTY testova.
NIFTY učinkovito savladava teško mjerenje malih viškova pojedinih hromozoma u koncentraciji DNK sa primjenom suvremene tehnologije masivnog paralelnog sekvenciranja. To znači, da su unutar analize sa sekvenciranjem nove generacije pročitani milioni fragmenata plodove i materine DNK. Sa naprednim bioinformacijskim logaritmima su pročitani fragmenti analizirani i uspoređeni s optimalnim referentnim vrijednostima. Suprotno sa nekim metodama ‘ciljnog sekvenciranja’, koje primjenjuju neki od ostalih NIPT testova, metodologija NIFTY testa nije ograničena s nekim od kliničkih indikacija (donirana jajna ćelija). Isto tako omogućuje najširu paletu mogućih testiranja, uključujući testiranje za najčešće trisomije, aneuploidije spolnih hromozoma i isto tako neke od ostalih mikrodelecija.
