Melanom ne mora biti smrtonosna bolest

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Melanom je  maligni tumor kože i sluznica. Nastaje nekontroliranim umnožavanjem promjenjenih ćelija koje se zovu melanociti.  Melanociti proizvode zrnca pigmenta melanina, koji određuje boju kose,očiju i kože.

Broj oboljelih od melanoma  drastično se povećao širom svijeta, od 138 000 novih slučajeva  godišnje u 2010. god. do 287 723 u 2018. godini.

U BiH je u 2018. godini dijagnosticirano 234 novooboljela pacijenta, a broj pacijenata koji su umrli je 88. Od toga u  Republici Srpskoj je oko 85-90 novooboljenih. Iako je melanom bolest zrelije dobi, sve se češće  otkriva u mlađih osoba. Jedan od pet novooboljelih je  životne  dobi između 15-39 godina. Ukoliko se otkrije u ranom stadiju, smatra se izlječivim. Unatoč tome, melanom je odgovoran za smrt oko 60 000 ljudi godišnje širom svijeta. To je posljedica  visoke agresivnost i kasnog otkrivanja melanoma.

U povećanom riziku od nastanka melanoma su osobe koje se pretjerano izlažu ultravioletnom zračenju u prirodnom okruženju (sunce)  ili u solarijima, osobito ako se koristi prije 35-e godine, osobe svjetlije puti, mada i osobe tamnije puti mogu dobiti melanom, osobe s opeklinama od sunca, osobito u djetinjstvu, osobe s a prethodno dijagnosticiranim melanomom, osobe s iznad prosječnim brojem madeža na koži (iznad 100), osobe s prisustvom takozvanih atipičnih i displastičnih madeža, koji su često veći, nepravilnih  rubova i boje koje je važno redovito  kontolirati, ako je neko u porodici imao melanom, osobito ako se javio u dva ili nekoliko bližih članova ili ako je imunološki sistem oslabljen  zbog bilo kojeg razloga (na primjer, uzimanje lijekova koji sprečavaju odbacivanje organa nakon transplantacije).

Procjenjuje se da je prekomjerno sunčanje uzrok pojave  2/3 svih dijagnosticiranih  melanoma,  smatra se da je taj procenat i veći među osobama  svijetle puti. Nasuprot tome, osobe sa tamnom kožom  imaju manje šanse za razvoj melanoma.

Rani znakovi koji upućuju na nastanak sumnjivih madeža: nepravilan oblik kada jedna polovica madeža ne odgovara drugoj, nepravilni rubovi, promjena boje madeža od smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu, mijenjanje boje, oblika i veličine (važna je svaka veličina kao i novonastale promjene od 1mm). Također ako se na madežu pojave  promjene kao što su: svrabež, pojava rane, širenje pigmenta iz madeža u okolnu kožu, pojava krvarenja, pojava depigmentacije i nestajanje promjene.

One  mogu biti znak maligne promjene madeža, te je neophodno javiti se ljekaru. S obzirom na maligni potencijal melanoma, prevencija je od izuzetne važnosti. Prevencija počinje u ranom djetinjstvu.

Izbjegavati izlaganje djece suncu od 10 do 17 sati u danima s visokim i vrlo visokim UV indeksom, ali je oprez potreban i u zimskim mjesecima zbog osjetljivosti dječije kože. Novorođenčad, dojenčad kao i  djeca do četiri godine, ne smiju se izlagati direktnom suncu nego trebaju boraviti u polusjeni, a za vrijeme sunčanih dana s visokim i vrlo visokim UV indeksom, zbog refleksije svjetla u sjeni.

Za odrasle, preporučene su preventivne zaštitne mjere izbjegavanja direktnog izlaganja sunčevim zrakama osobito između 11 i 17 sati, korištenje zaštitnih krema,  nošenje odjeće koja je lagana i prozračna te od prirodnih materijala i svijetlih boja te korištenje zaštitnih sunčanih naočala.

Preventivne samopreglede kože učiniti jedan put mjesečno, samostalno ili uz pomoć druge osobe. Osobe u grupi povišenog rizika trebaju otići na pregled dermatologu dva puta godišnje.

Sve ostale osobe trebale bi jednom godišnje otići na pregled kod dermatologa.

Prilikom samopregleda treba:

• Pregledati lice, uključujući nos, usne, usnu šupljinu, uši i iza ušiju
• Provjeriti vlastište, pomoću češlja razdvajati kosu, sloj po sloj. U slučaju ćelavosti detaljno pregledati tjeme
• Pregledati ruke sa obje strane, dlanove,nokte, kao i područje između prstiju
• Pregledati vrat grudi i cijeli gornji dio tijela
• Pomoću ogledala provjeriti stražnji dio vrata i leđa
• Pregledati bedra i stražnji dio nogu, stopala i područje između prstiju na nogama
• Potrebno je pregledati i spolovilo

Samopregledom želimo vidjeti imamo li nove madeže i/ili mrlje na koži, odnosno da li su stari madeži promjenili veličinu, boju, oblik, kakve su boje u odnosu na druge madeže na tijelu. Gledamo također, imamo li promjenu poput ranice koja ne zacjeljuje, i/ ili raste, koja dugo traje, otpadne, ali se ponovo pojavi.  Ako posumnjamo ili primjetimo zabrinjavajuće znakove  koji bi mogli ukazivati u prilog sumnjivih promjena, bez odgode, javiti se ljekaru porodične medicine. Nakon pregleda i procjene hitnosti uputiti specijalisti dermatologu.

Najvažniji dio pregleda dermatolog će obaviti uređajem koji se naziva dermatoskop koji omogućava ljekaru bolji i precizniji uvid u pigmentne promjene kože.

Ako je neka promjena sumnjiva, dermatolog  bolesnika upućuje na hirurško otklanjanje promjene.  Specijalist patolog nakon patohistološkog pregleda daje konačnu dijagnozu. Ukoliko je promjena dobroćudna , slijede redovne kontrole. Ako je bolest zloćudna slijedi dalje liječenje.

Dermatoskopija i ranija dijagnoza melanoma

Danas je cilj dijagnoza ranih melanoma, a kao standard u pregledu kože uzima se klinički i dermoskopski pregled. Na taj način se smanjuje potreba  za ekscizijom madeža i omogućuje ranije otkrivanje melanoma  u usporedbi s kliničkim pregledima bez dermoskopije.

Ukoliko bolest ne verifikujemo na vrijeme, melanom raste i maligne ćelije prodiru dublje u kožu. Ćelije s vremenom prodiru do krvnih i limfnih žila, te imaju mogućnost brzog širenja po tijelu , uključujući i širenje u glavne organe.  Širenje bolesti u udaljene organe  predstavlja metastatski melanom, veoma agresivan oblik raka sa visokom stopom smrtnosti.

Metastatski melanom je bio apsolutno neizlječiva bolest, ali zahvaljujući iz godine u godinu, ekstremnom napretku molekularne onkologiije mijenja se sudbina bolesnika.

Ne postoji lijek za potpuno izlječenje metastatskog melanoma.  Nove terapijske opcije značajno povećavaju  stopu preživljenja za neke pacijente .

 Na prethodno primjenjivanu hemoterapiju  reagiralo je samo 10 - 20 posto bolesnika, te je i preživljenje bilo malo.

Danas, novi ciljani lijekovi i imunoterapije pružaju dodatne mogućnosti liječenja pacijenata sa metastatskim melanomom.

TAF-P15-28/12/2020-BH-BA2012287578

Novartis BA d.o.o.
Antuna Hangija bb
Sarajevo, BiH