Smanjenje negativnog utjecaja pesticida na okoliš uz pravilno rukovanje ambalažom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poljoprivredno zemljište obuhvata oko 2.5 milijuna hektara površine Bosne i Hercegovine, što predstavlja oko polovinu ukupne zemljišne površine, od čega je oko 60 posto obradivo. Potencijali poljoprivredne proizvodnje ogledaju se i u povoljnim agroklimatskim uvjetima, velikom broju različitih poljoprivrednih kultura, očuvanom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima izvrsne kvalitete i tradicije, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača.

Upotreba pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji je neophodna da bi se zaštitili usjevi od bolesti i štetočina, te održalo zdravlje biljaka. Pesticidi koji su danas dostupni na tržištu odobreni su od strane nadležnih institucija i prodaju se u poljoprivrednim apotekama, ali prazna ambalaža od pesticida, osim ako se istom pravilno upravlja, potencijalno je opasna za ljude, životinje i okoliš. Dodatno, nepravilno odložena ambalaža može dovesti do onečišćenja tla i podzemnih voda.

Kako bi smanjio rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu, UNDP u BiH uz podršku Vlade Švedske u okviru projekta „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom i sektoru opasnog otpada“ nastoji spriječiti ili minimizirati nenamjerno ispuštanje POPs materija u okoliš realizacijom niza aktivnosti usmjerenih na adekvatno upravljanje, upotrebu i odlaganje otpada od pesticida, te edukacijom korisnika i postavljanjem infrastrukture za odlaganje ambalažnog otpada.

„Projekat smo prepoznali kao veoma koristan obzirom da na nivou Bosne i Hercegovine imamo dosta takvog otpada, odnosno prazne ambalaže. Naša upotreba pesticida u poljoprivredi je znatno niža u odnosu na razvijene zemlje zapadne Evrope, ali je sasvim dovoljna da se problemom pravilnog upravljanja ambalažom treba baviti. Već imamo 7 poljoprivrednih proizvođača u BiH kod kojih smo rasporedili adekvatne kontejnere za odlaganje ovakve vrste otpada i obično su to proizvođači koji imaju veće obradive površine na kojima rade i imaju veću potrošnju pesticida po hektaru.“, rekao je Dr. Dragan Zarić, rukovodilac bijeljinske Područne jedinice Resora za pružanje stručnih usluga pri Ministarstvu poljoprivrede RS.

U Bijeljini su na dva lokaliteta postavljeni kontejneri za odlaganje plastične ambalaže od pesticida, od kojih je jedan lociran na imanju Boška Radića, poljoprivrednog proizvođača. “Što se tiče samog odlaganja prazne ambalaže od hemijskih sredstava mislim da je ovo veliki plus za sve, kao i za poljoprivredne proizvođače. Sa jedne strane sigurno je ambalaža odložena na pravi način, sa druge strane ne zagađujemo okolinu. Kod mene se trenutno u kontejnerima nalazi 70 posto moje ambalaže i 30 posto od ostalih poljoprivrednika iz okoline”, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.

U Živinicama na farmi Smajić provedena je obuka o pravilnom ispiranju ambalaže od pesticida i gdje su osigurani kontejneri za odlaganje opasnog otpada. Suljo Smajić ističe da je „Ovaj projekat od velikog značaja za nas poljoprivrednike i sve građane. Uz postavljanje kontejnera za odlaganje ambalaže od pesticida imamo zagarantovano mjesto za odlaganje i ne moramo razmišljati hoćemo li zagaditi zemljište i vodu nepravilnim odlaganjem ili atmosferu paljenjem ambalaže“.

U sklopu projekta razvijen je program obuke kako pravilno odlagati i sigurno spremiti ovu ambalažu u posebno označene kontejnere. Obuke za trenere i obuke za farmere pohađalo je 157 osoba. Obuke uz praktičnu demonstraciju trostrukog ispiranja ambalaže osigurali su prenos znanja i održivost, a pranjem i pravilnim odlaganjem ambalažnog otpada od pesticida, povećava se i efikasnost na parcelama.

Maid Hadžimujić, direktor firme Kemeko-BH d.o.o. iz Lukavca koja prikuplja ambalažu onečišćenu pesticidima i treba na adekvatan način da je zbrine rekao je da “u prvoj fazi projekta prikupljeno je oko 5 tona ambalaže onečišćene pesticidima i u narednom periodu ćemo raditi na reciklaži te ambalaže. Praksa u Evropskoj uniji je da se ta ambalaža reciklira i da se koristi za ponovnu upotrebu u proizvodnji pesticida ili da se pretvori u energiju. Pošto u našoj zemlji nemamo kapaciteta za pretvaranje takve ambalaže u ponovni proizvod, mi ćemo ovu amabalažu pretvoriti u materijal koji se može iskoristiti u energetske svrhe u našim energetskim kapacitetima u BiH.“

Do sada su proizvođači najčešće otpad od pesticida bacali u komunalni gradski otpad ili ga spaljivali na njivi, te uzrokovali onečišćenje okoliša. Ibrahim Tursunović, direktor firme „Maočanka commerce“ iz Brčkog navodi „Ovaj način odlaganja ambalaže pomaže u provođenju dobre poljoprivredne prakse u ovom području, zapravo u proizvodnji svježe šljive, i provođenju Global Gap standarda, a ujedno doprinosimo i očuvanju životne sredine za nove generacije.”

Ekološkim zbrinjavanjem ove ambalaže, koja predstavlja opasni otpad, sprječava se i nenamjerno ispuštanje POPs materija obuhvaćenih Štokholmskom konvencijom, prije svega štetnih dioksina i furana, koji nastaju spaljivanjem na farmama, što je do sada bila uobičajena praksa u BiH.

Osim toga, i Europska unija stavlja značajan naglasak na cirkularnu ekonomiju i pravilno rukovanje ambalažom od pesticida. Cirkularna ekonomija se između ostalog fokusira na prevenciju nastanka otpada, ponovnu upotrebu otpada kao sirovine i recikliranje otpada.

Ovaj projekt je značajan za Bosnu i Hercegovinu jer uspješnom implementacijom stvoriti će se preduvjeti za uspostavu održivog sistema prikupljanja otpadne ambalaže od pesticida, povećati obrada materijala plastične ambalaže, smanjiti negativan utjecaj na okoliš, te uspješno implementirati i principi cirkularne ekonomije.