Što nam više šteti – duhanski dim ili nikotin

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Štetnost pušenja cigareta nedvosmisleno je dokazana, a posljednjih desetljeća ulažu se veliki napori kako bi se podigla svijest o rizicima koje ova loša navika nosi sa sobom. Širom svijeta borba protiv pušenja postala je jedan od prioriteta iz domena javnog zdravlja.

Pokrenute su brojne antipušačke kampanje, redizajnirane su paklice cigareta s porukama koje i upozoravaju i osvješćuju o teškim posljedicama koje pušenje izaziva, uvedena je zabrana konzumiranja cigareta u zatvorenom prostoru... Međutim, usprkos svim nastojanjima, zvanična statistika pokazuje da u svijetu i dalje cigarete konzumira svaki šesti stanovnik.

Poznato je da većina pušača konzumira cigarete zbog nikotina i da, usprkos brojnim dokazima, mnogi i danas misle da je nikotin taj koji uzrokuje bolesti povezane s pušenjem. Međutim, nauka ovo demantira, poručujući da iako nikotin nije bez rizika i izaziva ovisnost, najveća opasnost zapravo vreba u duhanskom dimu.

Problem je u duhanskom dimu

Stručnjaci upozoravaju da duhanski dim koji nastaje sagorijevanjem cigarete sadrži više od šest hiljada materija od kojih je oko 100 klasificirano kao štetno ili potencijalno štetno. Sagorijevanje duhana sa sobom nosi jednu od najotrovnijih supstanci – ugljen monoksid. Prilikom konzumacije cigareta, ostaje nerazgrađen u organizmu i lako se vezuje za hemoglobin, jer ima 200 puta veću sposobnost vezivanja za hemoglobin od kisika. I katran nastaje sagorijevanjem duhana, a poznato je da aktivni pušači nakon dugogodišnjeg staža u organizmu mogu da imaju čak 500 grama nataloženog katrana. Ništa manje sporan kod cigareta nije i pepeo koja se stvara prilikom pušenja. Ono što nerijetko smeta i pušačima i nepušačima jeste neprijatan miris pepela koji se zna sakriti u svakom uglu prostorije.

Kontrola temperature ključna

I pored šest tisuća razloga da više ne zapale cigaretu, mnogi se pušači ipak ne odriču ove loše navike. Oni trebaju znati da postoji i drugi način da se oslobode duhanskog dima ili bar da smanje zdravstvene rizike kojima su izloženi.

Naime, znajući da je reduciranje i kontrola temperature ključna da bi se izbjeglo sagorijevanje, a samim tim i stvaranje dima, zahvaljujući naučno-tehnološkim dostignućima razvijene su manje štetne alternative pušenju bazirane na tehnologija zagrijavanja duhana, koje umjesto duhanskog dima stvaraju aerosol.

Najpoznatiji uređaj iz ove kategorije, koji je ujedno i naučno zasnovana alternativa je IQOS, za koji je utvrđeno da u prosjeku proizvodi 95% manje štetnih sastojaka u odnosu na dim cigarete. Važno je napomenuti da to nužno ne znači i smanjenje rizika od 95%.

Kako prilikom konzumacije ne sagorijeva već zagrijava duhan, IQOS ne proizvodi ni katran već aerosolni ostatak, a u prosjeku emitira 98% manje ugljen monoksida i znatno niže nivoe drugih štetnih sastojaka.

Najbolja odluka koju svaki pušač može napraviti jeste da se u potpunosti odrekne i duhana i nikotina. Ipak, onima koji iz različitih razloga ne žele ostaviti cigarete su potrebne prave informacije o tome da u svijetu danas postoje naučno zasnovane alternative kod kojih je potpuni prelazak s cigareta bolji izbor u odnosu na nastavak pušenja. Iako bolja alternativa, IQOS nije bez rizika i njegovo korištenje oslobađa nikotin, koji izaziva ovisnost.