Studentske prakse: pravi put do radnog mjesta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema dostupnim podacima, Bosnu i Hercegovinu svake godine napusti u prosjeku oko trideset tisuća ljudi. Većina njih iz svoje zemlje odlaze zbog egzistencijalnih razloga a među njima su i brojni mladi ljudi koji se nakon završenog školovanja susreću s problemom pronalaženja adekvatnog zaposlenja u struci za koju su se školovali.

Iako je problem neusklađenosti obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini s potrebama tržišta rada davno prepoznat kao jedna od najvećih prepreka za smanjenje nezaposlenosti mladih, do sad nije bilo moguće prepoznati bilo kakav ozbiljan, koherentan i sveobuhvatan pristup koji bi išao u pravcu pripreme studenata za ono što ih čeka kad umjesto studentske službe o njima brigu bude vodila služba za zapošljavanje. Karika koja bi u jedinstven lanac povezala obrazovne institucije s poslodavcima je nedostajala, barem do sad.

Početkom ove godine predstavljen je projekt  „Studentskom praksom brže do posla“ koje provode  organizacije civilnog društva – Udruženje „Prava za sve“ iz Sarajeva u suradnji s partnerskom organizacijom „Budućnost“ iz Modriče, a uz podršku Europske unije. Namjera ovog pionirskog projekta u našoj zemlji jeste uspostaviti održive i trajne partnerske relacije između akademske zajednice, civilnog društva i poslovne zajednice u cilju uvođenja novog pristupa u visokom obrazovanju.

Zbog toga su ovim projektom na jednom mjestu okupljeni univerziteti, studentske asocijacije, udruženja poslodavaca, pojedinačne kompanije, organizacije civilnog društva – svi oni koji zajedničkim radom mogu postići da studenti još u toku obrazovnog procesa steknu praktična znanja koja će im pomoći u pronalasku zaposlenja. Opći cilj projekta je podržati reformu visokog obrazovanja koja će studentima omogućiti stjecanje praktičnog iskustva na nivou najboljih praksi iz zemalja EU, ali i ostvariti međusektorsku suradnju u učenju zasnovanom na poduzetništvu.

Direktorica udruženja „Prava za sve“ Diana Šehić kaže kako je naročito važno povezati organizacije studenata s budućim poslodavcima. To se mora uraditi sistemski i ne može se ovisiti isključivo na djelovanju „lovaca na talente“ kakvi postoje u pojedinim branšama.

„Stvaranje veza između akademske i poslovne zajednice nije u interesu samo studentima, nego i poslodavcima jer im pruža šansu da u budućnosti imaju uposlenike koji od samog početka mogu odgovoriti njihovim zahtjevima,“ kaže Šehić i naglašava kako studentska praksa mora postati obavezan dio nastavnog procesa u kojem će ravnopravno sudjelovati svi studenti. Pri tome se mora jasno razlikovati praktična nastava kao dio nastavnog procesa od studentske prakse koja sadrži elemente konkretnog radnog iskustva.

Naročito je važno istaknuti kako projekt „Studentskom praksom brže do posla“ nadilazi granice koje u smislu obrazovanja i poslovanja postoje unutar Bosne i Hercegovine, uključujući sudionike iz oba njena entiteta, privatnog, državnog i nevladinog sektora. U projektu uzimaju učešće univerziteti iz Federacije BiH i Republike Srpske, udruženja poslodavaca iz oba entiteta, a sve se odvija uz podršku Delegacije EU koja ovdje vidi projekt koji prepoznaje potrebe društva i želi u našu zemlju ugraditi dio moderne europske prakse.

Iz udruženja „Prava za sve“ ističu kako za projekt vlada veliki interes i kako mu je već u ovoj ranoj fazi pristupilo preko četrdeset organizacija, obrazovnih institucija i privrednih subjekata među kojima se nalaze i neke vodeće bosanskohercegovačke kompanije u poljima informacijskih tehnologija, financija, društvenih nauka. Svi su oni sastavni dijelovi ERSE mreže (Edukacija – Reforma – Sigurnost – Egzistencija) kao pokretača promjena u trokutu kojeg čine akademska zajednica, poslovna zajednica i organizacije civilnog društva.

„Koncept studentske prakse je potrebno približiti javnosti kroz medijsku kampanju a putem ERSE mreže osigurati proaktivan pristup zapošljavanju i stvoriti atmosferu stvarne brige za mlade“, kaže Diana Šehić. Prema njenim riječima, radi se i na mapiranju trenutnog stanja i potreba pošto ne postoje podaci o studentskoj praksi u našoj zemlji, a sve aktivnosti u ovom smislu su bile nesinkronizirane, bez jedinstvenog modela i koordinacije među zainteresiranim stranama.

Da su se stvari pokrenule u pozitivnom smjeru, dokazuje i to kako je Kanton Sarajevo već donio novi zakon o visokom obrazovanju koji uvodi obavezu stjecanja prakse kroz studiranje, kao i da je Univerzitet u Sarajevu već formirao radnu grupu koja ima zadatak osmisliti programe studentske prakse koji će osim stručnog znanja studentima pružiti vještine koje će ih učiniti konkurentnijim na tržištu rada. U iduće skoro tri godine, koliko je predviđeno trajanje projekta, možemo zasigurno očekivati mnogo novih inicijativa i konkretnih mjera koje će pomoći u realizaciji ideje iz naziva inicijative – da mladima Bosne i Hercegovine studentska praksa olakša put do posla.