Započinjemo novu eru u Bosni i Hercegovini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kompanija Sandoz, godinama je dio kućnih apoteka širom BiH i uživa veliko povjerenje kupaca, djelujući kroz ljubljanski „Lek“. Izlistavanjem na švicarskoj berzi, Sandoz je izvršio uspješno odvajanje od kompanije Novartis, te nastavio djelovati samostalno.

Misiju Sandoza možemo sažeti u jednu rečenicu – Pionirski pristup pacijentima! To se ogleda u Sandozovom naslijeđu medicinskih otkrića i u svim planovima.

O rebrendingu, planovima kompanije u budućnosti, ali i koracima koji se trebaju poduzeti kako bi se unaprijedio zdravstveni sistem u BIH, kada je oblast farmacije u pitanju, razgovarali smo s Muhamedom Saračevićem, direktorom za Rx i OTC proizvode u kompaniji Sandoz u BiH.

Lijekovi iz ljubljanske tvornice Lek uvijek su imali vjerne korisnike. Što konkretno rebrending u Sandoz donosi i pruža postojećim i novim potrošačima?

Može se reći, da Sandoz, kao ‘najstarija nova’ farmaceutska kompanija na svijetu, globalno se ponovno pojavljuje pod svojim izvornim nazivom. U Bosni i Hercegovini istovremeno prolazimo kroz rebranding iz Lek u Sandoz.

Naime, Švicarska kompanija Sandoz Group AG, je u Bosni i Hercegovini bila prisutna posljednjih 20 godina kroz ljubljanski „Lek”, tako da su pacijenti tradicionalno vezani za kvalitetu Lek-a, manje ili više bili svjesni da se zapravo radi o Sandozu.

Kompanija Sandoz ima veoma bogatu povijest. Datira još od 1886. g., a već 1893. godine u Bazelu proizvedena je prva farmaceutska supstanca – antipirin. Prema procjenama, danas Sandoz pruža više od 800 milijuna tretmana pacijenata, na godišnjem nivou u više od 100 zemalja svijeta.

Cilj je bio da rebrendiranjem damo na značaju priči o tradiciji, kvaliteti, povjerenju i podijelimo sa svojim pacijentima koliko nam je važno to što smo sigurni da nudimo visoko kvalitetna farmaceutska rješenja u okviru generičkih i biosličnih terapija.

Pored toga, rebrendiranje je praćeno i organizacionim promjenama, pa smo tako početkom godine formirali tržište Zapadnog Balkana Sandoz. Razlog navedenom je činjenica da balkanska tržišta van EU imaju brojne razlike, ali još više sličnosti. Slični su izazovi zdravstvenih sistema, od budžeta do dostupnosti lijekova, kao i napori struke da se ti izazovi premaše i da se pomogne pacijentima pružanjem pristupačne i visokokvalitetne terapije.

Sandoz vjeruje da zajedno možemo mnogo više i ponosni smo što je regionalno povezivanje već počelo da daje rezultate.

Govorite o Sandozu, kompaniji koja je lider na tržištu generičkih i biosličnih lijekova. Možete li detaljnije objasniti koje terapijske oblasti ovi lijekovi pokrivaju?

Zaista s velikim ponosom možemo da govorimo o tome da je Sandoz globalni lider u generičkim lijekovima i biosimilarima ili biosličnim lijekovima. Vodeća smo kompanija za antibiotike, koji su okosnica moderne medicine, ali u našem asortimanu na globalnom nivou postoji više od 400 generičkih lijekova.

Uvijek gledamo unaprijed, kako bismo uveli nove lijekove na tržište i tako ponudili veći izbor terapija za pacijente. Nastavljamo da ulažemo u naše standardno generičko poslovanje, u rasponu od antibiotika do onkologije, dok istovremeno radimo na jačanju prisustva u složenijim područjima na više tehnoloških platformi.

Pored toga, prva smo farmaceutska kompanija koja je dobila dozvolu za biosimilarne lijekove u Europi, Japanu i SAD-u.

Sandozovi biosimilarni lijekovi dostupni su u više od 90 država. To je biološka terapija koja je dostupna pacijentima po isteku patenta referentnog biološkog lijeka. Koriste se za liječenje širokog spektra bolesti (poput reumatoidnog artritisa, različitih onkoloških oboljenja, terapije anemije...). Proizvode se i djeluju na isti način kao referentni lijekovi, ispunjavajući kriterije u pogledu kvaliteta, sigurnosti i efikasnosti. Zbog pristupačnijih cijena, oni omogućavaju da kvalitetna terapija bude dostupna većem broju pacijenata. Sandoz je u Bosni i Hercegovini s biosimilarima prisutan u šest terapeutskih oblasti: gastroenterologija, hematologija, nefrologija, reumatologija, endokrinologija i onkologija.

Kako generički i bioslični lijekovi Sandoza mogu unaprijediti zdravstvenu zaštitu ne samo u BiH, nego i globalno?

Terapije bez patentne zaštite, odnosno generički i bioslični lijekovi čine oko 80% ukupnog obima lijekova koji se koriste širom svijeta, uz svega oko 25% ukupnih troškova. Dakle, omogućavaju globalnom stanovništvu bolju zdravstvenu zaštitu, za manje novaca.

Često čujemo da neki ključni lijekovi nisu dostupni jer nisu na esencijalnoj listi lijekova u BiH. Kako komentirate ovu situaciju i koje su moguće strategije za njeno rješavanje?

Javnost je već upoznata s problemom protekcionizma i diskriminacije koju vlade pojedinih kantona provode prema uvoznim generičkim lijekovima, bez pravnog osnova i bez opravdanog razloga u vidu nekog šireg javnog interesa. Takvim ponašanjem zapravo jedino štete javnom zdravlju tj. pacijentima u svojim kantonima, kojima je uskraćena mogućnost korištenja više lijekova s liste, a jedini interes koji se štiti je privatni interes farmaceutskih kuća koje imaju ekskluzivitet na listama.

Takvom vrstom poslovanja dolazimo do toga da ne postoji sloboda na tržištu. Međutim to je manje važno, u odnosu na činjenicu da pacijenti jednog kantona nemaju pravo na Sandozove lijekove na recept, u odnosu na pacijente u nekom drugom kantonu.

Jedan roditelj u tuzlanskom kantonu svom djetetu može priuštiti naš lijek na recept, a u Sarajevu i Bihaću će morati da ga kupi po punoj cijeni. Smatramo da to nije prihvatljiva opcija kada su potrebni lijekovi u pitanju. U više sudskih sporova, koji razne generičke kompanije vode po ovom pitanju, najviša sudska instanca Sud Bosne i Hercegovine, je zauzeo jasan stav kako interes javnog zdravlja preteže bilo čiji ekonomski interes i da diskriminacija i ograničavanje broja lijekova na listama nema zakonsko utemeljenje.

Pored toga, postali smo nažalost “slučaj” poznat i nadležnim predstavnicima EU u Bosni i Hercegovini, koji su proglasili djelovanje kantona koji ograničavaju broj lijekova na esencijalnim listama kantona protekcionizmom i kršenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Kako Sandoz planira ojačati svoju ulogu unutar lokalne zajednice u BiH tijekom procesa rebrendiranja?

U okviru naših napora za odgovornim poslovanjem, poseban fokus stavljamo na našu ulogu u rješavanju antimikrobne rezistencije. Kao lider u proizvodnji antibiotika radit ćemo na edukaciji šire društvene zajednice o odgovornom korištenju istih, te podizanju svijesti što suprotno ponašanje može da znači za pitanje javnog zdravlja.

Kako vidite budućnost farmaceutske industrije, posebno u kontekstu tehnološkog razvoja i personalizirane medicine?

Medicina i farmacija spašavaju živote i produžavaju životni vijek i kvalitetu života, bez obzira gdje živite. Nekada je prosječno trajanje života za osobu rođenu 1900. godine bio je svega 30 godina, a 60 godina kasnije, duplo duže, dok je danas to oko 72 godine u prosjeku na svjetskom nivou. 

Ovakav napredak je omogućio razvoj medicine i farmacije: otkriće penicilina, vakcina, u prvoj fazi, i dalji razvojem medicinske i farmaceutske nauke, kao i sve veća dostupnost zdravstvene zaštite i lijekova.

Značajno je ne praviti kompromise kada je u pitanju dostupnost lijekova. Mi smo otišli korak dalje i dali svoj doprinos novom svjetskom poretku u oblasti farmacije time što smo započeli eru biosimilara – ključne karike budućnosti farmaceutske industrije.

RS2412098367/12/2024