Mostar kao City Break destinacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Završetkom ljetne turističke sezone u Hercegovini, domaći turistički radnici se još mogu ponadati pokojem zalutalom stranom gostu ili jednodnevnim gostima iz Bosne ili Dalmacije.

S obzirom na to da Mostar nije klasična ljetna destinacija čiji glavni turistički kapital čine more i plaža, nameće se zaključak kako je turizam u Mostaru i Hercegovini zapravo jedna od posljedica turističke vidljivosti susjednih Dalmacije i Dubrovačkog primorja.

Zapravo najveći broj turističkih dolazaka u Mostar čine posjetitelji koji se po kategorizaciji Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i ne mogu svrstati u turiste.

Prema definiciji UNWTO-a, turist je posjetitelj jednog odredišta čiji boravak uključuje i noćenje, što ga razlikuje od jednodnevnog posjetitelja (excursionist).

Iako se na prvi mah može činiti kako je to nebitna razlika, činjenica ostaje kako je potrošnja jednodnevnog posjetitelja u odnosu na turista daleko manja s obzirom na to da ne plaća noćenje, prehranu, boravišnu taksu, eventualne usluge vodiča ili taksija, kao ni ulaznice za lokalne atrakcije poput muzeja, galerija i slično.

Samim tim, Mostar nažalost spada u kategoriju sekundarne destinacije koja nema moć samostalnog privlačenja turista, već ovisi o obližnjim primarnim destinacijama, kao što su Dalmacija, Dubrovnik i Sarajevo. Situaciju otežava i slaba ili nikakva povezanost mostarske zračne luke i nepouzdana željeznička komunikacija sa Sarajevom. U skoroj budućnosti, situaciju bi mogao olakšati budući priključak na autoput.

Mostar nije nepoznato turističko odredište, a Stari most je odavno prepoznat kao vrhunska atrakcija. Međutim, je li to dovoljno kako bi se u potpunosti ostvario potencijal koji Mostar posjeduje, te kako bi se, ne samo povećao broj turističkih dolazaka, već i podigao prosjek broja noćenja?

Što je City Break destinacija?

U turističkom smislu, City Break je suvremeni fenomen. Postao je popularan pojavom niskobudžetnih zračnih prijevoznika, kao i pojavom online servisa za iznajmljivanje kao što su Booking ili Airbnb.

Niskobudžetni letovi su omogućili putovanja široj populaciji, ali su i unaprijedili prometnu mrežu, od čega su posebno profitirale istočnoeuropske destinacije kao što su npr. Riga, Talin ili Bratislava. Nekad zapuštena i oronula urbana područja su revitalizirana i unaprijeđena, a lokalnom stanovništvu je omogućeno bavljenje turizmom, bilo iznajmljivanjem smještaja, bilo ostalom vrstom turističkih usluga (prijevoz, turistička vođenja, prodaja suvenira). Suvišno je možda dodati kako od toga profitira i šira društvena zajednica koja nema direktnih dodirnih točaka s turizmom.

City Break se definira i "point-to-point" prijevozom, sto znači da putnik ne treba presjedati u drugim gradovima, niti koristiti dugotrajne cestovne transfere iz drugih gradova do svog konačnog odredišta. Najčešće je broj noćenja proporcionalan dužini leta – što je let kraći, kraći je i boravak; što je duži let, duži je i boravak, iako to gotovo isključivo ovisi o redu letenja svakog pojedinog zračnog prijevoznika.

Pročitajte još

Nadanja i čekanja: Koja je nova strategija mostarskog aerodroma?

Dužina leta također određuje mogućnost stvaranja City Break destinacije. U ovome smislu su obično prihvatljivi direktni letovi u trajanju od jednog do tri sata. Geografski položaj Mostara i radijus letova u trajanju do tri sata pokazuje da potencijalno emitivno tržište za Mostar obuhvaća cijelu srednju Europu, Italiju, Španjolsku i Portugal, Francusku, zemlje Beneluxa, južni dio Skandinavije, i– najjače emitivno tržište za City Break letove: Veliku Britaniju i Irsku.

S ovim se slaže i Miran Hasibović, vlasnik turističke agencije iHouse Travel iz Mostara:

"Ukoliko bi Mostar postao City Break destinacija, to bi bilo od velikog značaja, prvenstveno za periode van ljetne turističke sezone. Niske cijene avio karata bi potaknule turiste da posjete Mostar prije i poslije već poznatih ljetnih turističkih gužvi. Time bi se povećao i broj noćenja, jer budget avio kompanije nude jeftine letove, ali uobičajeno u razmaku od tri do sedam dana. S druge strane, otvaranje Mostara stranom tržištu bi pružilo priliku lokalnom stanovništvu da obiđe zanimljive destinacije širom Europe", kaže Hasibović za Bljesak.info.

Proširenje turističke ponude i reklamiranje

Kako bi Mostar postao City Break destinacija, neophodno je osigurati uvjete za proširenje turističke ponude. Osim svojih primarnih turističkih resursa (Stari most i Stari grad), turistima je potrebno ponuditi dodatne sadržaje i aktivnosti s ciljem povećanja potrošnje i ispunjenja očekivanja. U prvom redu se to odnosi na popularizaciju drugih lokaliteta prirodnog i povijesnog naslijeđa Mostara i Hercegovine. Tu se ističu lokaliteti izvan uže gradske jezgre: Vrelo Bune s tekijom, lokalna vinogorja, a neki i izvan granica općine Mostar poput Počitelja, slapova Kravice ili Ramskog jezera.

Popularizacija ovih lokaliteta se odvija ciljanim marketingom prema potencijalnim emitivnim tržištima. Kao dodatan kuriozitet se nameće činjenica da moderni marketinški alati, pogotovo putem društvenih mreža, pružaju mogućnost i direktnim sudionicima turističke ponude da sprovode svoje vlastite marketinške kampanje, neovisno o nekoj široj marketinškoj strategiji.

Osim povećanja vidljivosti sekundarnih turističkih resursa, za City Break destinaciju je neophodno kreirati dodatne sadržaje u turističkoj pred- i postsezoni. Na svu sreću, Mostar već ima dugu tradiciju muzičkih festivala, kao što su Mostar Summer Fest ili Mostar Blues Festival.

Međutim, ovi festivali se u pravilu održavaju za vrijeme ljetne turističke sezone, tako da bi pokretanje novih festivalskih aktivnosti u svakom slučaju trebalo odrediti u razdoblju listopad-travanj.

Konkretni koraci

Konkretne korake prema stvaranju City Break destinacije treba ostvariti po pitanju odnosa s niskobudžetnim aviokompanijama. S obzirom na to da je Mostar sekundarna turistička destinacija, letovi bi u početku najvjerojatnije morali biti subvencionirani. Tog mišljenja je i Miran Hasibović.

"Grad Mostar prije svega treba sprovesti zakonske odluke kako bi na efikasniji način punio proračun od turističkih prihoda, poput efikasnijeg prikupljanja boravišne pristojbe, uvođenja vinjeta za turističke autobuse i vozila stranih tablica koja se bave prijevozom turista, naplate javnog parkinga, te regulaciju privatnog parkinga i uvođenje vidljivih i transparentnih cjenovnika. Smatram također da je potrebna veća prisutnost gradske komunalne inspekcije i regulacija svih turističkih djelatnosti.

Kad bi grad barem djelomično sproveo gore navedene stavke, automatski bi povećao prihode od turizma i na taj bi način mogao snositi financijski trošak otvaranja stalnih linija sa ''budget'' avio kompanijama.

S kvalitetnom strategijom lokalnog turizma, financijski gubici bi bili zanemarivi u usporedbi prihoda i prilika koje bi se otvorile kad bi Grad Mostar uistinu postao city break destinacija", kazao je Hasibović.

Pandemija koronavirusa je teško pogodila turističku industriju, ali bi razvijanje City Break turizma u postpandemijsko vrijeme preskočilo mnogobrojne ostale korake u gospodarskom oporavku, istovremeno stvarajući Mostar samostalnom turističkom destinacijom, što po svojim mogućnostima i zaslužuje.