Ivo Kutle: Spoj turizma i vinarstva može mlade ostaviti da ovdje rade i dobro žive

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slušajući ideje koje ima Ivo Kutle, direktor vinarije ''Domano'' iz Domanovića, čovjek se može složiti u tome da je turistički potencijal Hercegovine u potpunosti neiskorišten te da upravo ova grana gospodarstva može mlade zadržati na ovim prostorima.

Kako kaže naš sugovornik, ne samo da rade, nego da dobro i žive od svog rada.

''Ovaj dio države, sami jug, bogat je svim blagodatima koje priroda može čovjeku dati'', počinje naš razgovor Ivo nakon koferencije u Hutovu blatu na kojoj se govorilo o važnosti uvezivanja turističkih destinacija, a na kojoj je upravo njegov govor ostao kao jedan od najupečatljivijih.

''Mi smo prije godinu dana uradili rebranding i redizajn vinarije. I to svih dijelova, od boca, preko interijera, podruma, kušaone...'', kaže za Bljesak.info Ivo te navodi kako je u rebrandingu korišteno dosta povijesnih podataka kako bi se u povijesno-turističkom smislu dala važnost vinariji i ovom prostorju.

''Vinarija se prije se zvala ''Crnjac-Zadro'', sada je ''Domano'', a zanimljivo je kako smo došli do toga imena. Krenuli smo od Ilirskih gomila, preko Rmskog vremena, Osmanlijskog carstva, Austrougarske sve do danas. Domanovići su se nekada zvali Rečje, a rodonačelnik Rečja bio je Doman, po čemu smo vinariji i dali ime'', ističe Kutle.

Ide se na milijun litara vina

Radi se o butique vinariji koja trenutno ima 24 hektara nasada, a želja je, kako kaže sugovornik, da se to proširi za još barem 40 hektara te da vinarija bude kapacitirana na milijun litara.

''Upravo to bi nas izbacilo za jednu stepenicu više što bi nam također omogućilo još veće korištenje turističkih potencijala'', dodaje Kutle.

''Vina smo recimo nazvali po tim vremenima, jer smo se željeli sondirati u ovaj prostor. U turističkom smislu smo pokrenuli dva velika sastanka sa Ministarstvom vanjske trgovine o cestama vina, od Trebinja do Mostara. Imamo sreću da su nam Boka Kotorska i Neum ispred nosa, imamo more ne dalje od 70 kilometara, imamo tu planine jako blizu, što turistički moramo iskoristiti da što više vina prodamo na kućnom pragu strancima koji obilaze ovaj prostor zbog svog bogatstava koje ono ima'', analizira direktor vinarije ''Domano''.

Uvezivanje turističkih destinacija budućnost je turizma u cijeloj regiji, a prema Kutli, i vinarije trebaju ići u tom smjeru.

Važnost turističkog uvezivanja

''To su recimo odlično odradili nacionalni parkovi, a i mi vinari trebamo ići u tom smjeru. Drago mi je da mladi ljudi pokreću takve inicijative i da ovaj prostor sa kvalitetnim projektima dobiva sam po sebi mogućost da mladi tu ostanu i rade.. Što bi netko išao sa ovog prostora kad imamo invaziju ljudi koji dolaze na ovdje da vide ljepotu koju imam i zašto bi netko išao sa njega ako mu date priliku da tu živi od svoga rada i to ugodno'', pita se Kutle.

Skrenuo je pažnju i na važnost standardizacije vina sa područja Hercegovine.

''Početkom 90-ih godina vino je, u pravom smislu riječi, dolaskom privatnih vinara dobilo kvalitetu, dobilo je ono čime se možemo ponositi, a to su Blatina i Žilavka. Iza 2007. dogodilo se jedno rastrojstvo jer Žilavka i Blatina nisu standardizirani. Upravo na prostoru Mostarskog vinogorja mora se standardizriati i Žilavka i Blatina, a kako će netko raditi merlot ili chardonay, to je nebitno, no osnovica Hercegovačkog vinogorja moraju biti Žilavka i Blatina. Baš je važnost u tome što to ne raste nigdje na svijetu i što Hercegovinu čini posebnom, autohtonom cjelinom, u kojoj uvijek živi isti broj ljudi, a u svijetu ih je sve više iz dana u dan'', kaže naš sugovornik. 

Ljudi su ključ

Smatra da imamo sve prirodne blagodati, ali i ljudske predispozicije i kvalitete, da ljudi ostanu na ovim prostorima, a u tom kontekstu zanimljiv je i jedan od slogana vinarije, koji kaže ''Žilavo vino i žilavi ljudi''.

''Žllavo vino je ta surova Hercegovina, u smislu sunca, ono je lijepo jer daje život, ali već u ljetnim mjesecima ono prži, a taj žilavi čovjek ne odustaje, on je taj dio soka iz grođža pretvorio u fenomelnano vino, i Žilavku i Blatinu, baš kao ona boba grožđa sa pjegicama čija žila ide desetine metara ispod zemlje, i to je ta tvrdoća terena koja daje žilave ljude, ali i žilavo vino ekstra kvalitete'', ističe za Bljesak.info Kutle.

Opet se vraća na povijest, koja je jedna od, kako kaže, važnijih poveznica u smislu turizma i gospodarstva.

''Moramo se koristiti sa našim ljudima kojih sada među nama nema, ali njihova zapisana riječ mora nama biti putokaz. Prošlost nam mora biti zaključak kako krenuti naprijed, ali ni u kojem slučaju da nas iscrpljuje, niti da mislimo da svi moramo biti isti, jer je to krivo. Moramo ispoštovati tu različitost koja nam daje snagu koju ljudi žele vidjeti na ovim prostorima'', kaže Kutle.

Optimističan pogled u budućnost

Kada je u pitanju budućnost, naš sugorovnik je jako optimističan, barem kad se radi o turizmu i vinarstvu.

''Mi smo bili žrtva rata koji je napravio destrukciju u svim aspektima, ali evo opet se kockice polako slažu. Mladi ljudi su inventivni, probojni, radišni i to me raduje. Moramo zajedno raditi da ovaj prostor gdje živimo napreduje, a sve blagodati možemo skupa iskoristiti za zajednički prosperitet'', kaže Kutle.

U svemu tome prožima se, kaže, i vino. Dakako, hercegovačko, autohtono.

''Vinarija je ljubav, vino je ljubav, zato često znaju reći da je bijelo vino smijeh, a crno grijeh. Sve se to prožima kroz sva vremena - od Rmskog vremena do danas i ono je nešto što će ostati na ovom prostor i bit će sve bolje, zahvaljujući mladima, razvoju enologije i novim tehnolgoijama. Ipak, važno je da Žilavka i Blatina moraju biti žila dubokih korjena koja nam mora biti osnovica vina, a samim time i života na ovom prostoru'', zaključuje razgovor za Bljesak.info Ivo Kutle, direktor vinarije ''Domano''.