Stotine tisuća od taksi za nezakonite turističke zajednice

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rukovoditelji turističkih zajednica u Federaciji su, nakon što im je sud zabranio rad, nastavili naplaćivati takse, što je privatne kompanije koštalo stotine tisuća maraka o kojima danas postavljaju pitanja lokalnom pravosuđu, otkriva istraživanje BIRN-a Bosne i Hercegovine.

Enes Bunjo nije siguran zašto je više od 110.000 maraka njegove tvrtke za članarinu turističkim zajednicama morao uplatiti organizaciji čiji je rad zabranjen. On kaže da je novac uplatio na račune navedene u sudskim presudama koje je izgubio. Ali ni danas nije sasvim siguran zašto je novac išao turističkim zajednicama čije je postojanje proglašeno nezakonitim.

Bunjo to pokušava saznati od 2021. godine.

Novac ''nestao'' u pravnom vakumu

''Svjesni smo da do novca nećemo doći, ali smatramo da se radi o visokom stupnju korupcije'', kaže Bunjo i dodaje kako vjeruje da je u nju uključeno lokalno pravosuđe.

Stotine tisuća maraka su završile na računima koji su već trebali biti ugašeni zbog ukidanja zajednica, pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Bunjin novac je ''nestao'' u pravnom vakumu, kada je zabranjen rad staroj Kantonalnoj turističkoj zajednici. Istraživanje BIRN-a BiH pokazuje da je rukovodstvo zajednice nastavilo prikupljati novac od turističkih taksi nekoliko godina nakon što se trebala ugasiti turistička zajednica i njeni računi.

''Ovo je ozbiljan kriminal, ovo je kriminal u rukavicama'', kaže Mersiha Mehmedagić iz nove Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Bunjo danas, uz pomoć odvjetnika, pokušava osporiti zašto je Sud u Sarajevu naredio da novac uplati na račun ugašene Turističke zajednice, koji više nije trebao biti aktivan, kao i na račune odvjetničkog ureda koi je zastupao Turističku zajednicu. On kaže da godinama nije bio ni svjestan da njegova tvrtka, koja prodaje automobile, treba plaćati turističke takse, ali je to morao uraditi nakon sudske presude.

Naplata potraživanja

Bunjo nije jedini koji je novac uplaćivao na račune nezakonitih zajednica. Istraživanje BIRN-a BiH otkriva da je nakon odluke o nezakonitosti turističkih zajednica Kantona Sarajevo i Federacije na – i dalje aktivne bankovne račune – prema prvostepenim presudama naložena uplata više od 300.000 maraka za takse i članarine. Prema podacima koje je BIRN-u BiH dostavio Općinski sud u Sarajevu, od početka 2018. godine, Turistička zajednica Kantona Sarajevo pokrenula je najmanje deset postupaka naplate potraživanja.

Direktor zabranjene Turističke zajednice Kantona Sarajevo Šemsudin Džeko izjegavao je razgovor sa novinarima o tome gdje je danas novac koji je uplaćen na račune zajednice i odvjetničkog ureda.

Sudije Općinskog suda u Sarajevu nisu odgovorile na zahtjev za uvid u predmet u kojem bi trebalo da se nalaze podaci tko je potpisivao dokumente, pa BIRN BiH nije mogao nezavisno potvrditi imena uz pečate. Prema izvoru BIRN-a BiH, koji je imao uvid u sudske dokumente, pečate na punomoći za naplatu novca dali su nekadašnji direktor kantonalne i predsjednik Federalne turističke zajednice, Šemsudin Džeko i Ante Baotić.

Džeko ni nakon obećanja za razgovor i nekoliko poziva i SMS poruka, nije pristao na intervju. BIRN BiH nije mogao doći do Baotića za komentar.

Pravnici s kojima su novinari BIRN-a BiH razgovarali postavljaju pitanje zašto bankovni račun zajednice nije ugašen u isto vrijeme kada je naređeno gašenje same zajednice.

''Te takse nikako nije moglo naplatiti pravno lice koje više ne postoji'', kaže Elmedina Bojičić, odvjetnica nove Turističke zajednice.

''Sad se postavlja pitanje kako oni imaju otvoren transakcijski račun? Ovo su sad stvari iz oblasti krivičnog prava'', objašnjava Bojičić.

(Ne)zakonita naplata po ustaljenom principu

Kancelarijski inventar podsjeća da je u Branilaca Sarajeva 21 svakodnevno nekolicina radnika dolazila na svoje radne obaveze i izgleda kao da su izašli na popodnevni ručak.

Tako je zaista i bilo do kraja 2016. godine, ali portir u zgradi “ZOI'84“, gdje su godinama bile prostorije nekadašnje Turističke zajednice Kantona Sarajeva, novinarima BIRN-a BiH kaže da tu nema nikoga.

Odvjetnica turističkih zajednica Maida Galijatović pokušala je objasniti njihov sadašnji pravni status.

''Tu rade… Ma ne znam, vjerujte da ne znam ni šta rade. Ali znam da plaćaju poreze, plaćaju račune…'', kaže Galijatović.

Ustavni sud Federacije proglasio je 2014. godine neustavnim i neusklađenim sa Ustavom Federacije Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma Federacije, a sve turističke zajednice sa područja Federacije postale su nezakonite i morale su prestati sa radom.

Tadašnji dopremijer Federacije Jerko Ivanković Lijanović je godinu ranije tražio utvrđivanje ustavnosti Zakona i Uredbe o članarinama jer je Zakon regulirao turizam na teritoriji cijelog entiteta, iako je Ustav predviđao da je nadležnost za turizam podijeljena između entitetskog i kantonalnog nivoa.

Bez dokumentacije prethodnika

Kanton Sarajevo je nakon ove presude donio Zakon o turizmu, a kasnije i Odluku o osnivanju nove Turističke zajednica Kantona. Zajednica je 2016. godine upisana u sudski registar. Zamišljena je kao nasljednik stare zajednice, ali u novoj kažu da nikada nisu dobili dokumentaciju od svojih prethodnika.

Nova zajednica je, prema Zakonu o turizmu Kantona Sarajeva iz 2016. godine, bila dužna preuzeti prava, radnike i obaveze ranije ugašene Turističke zajednice. No, tada nastaju i problemi za njih jer nisu preuzeli potraživanja, tako da sva sredstva od ranijih dužnika ni dan-danas nisu stigla na njihov račun.

Pošta stare je stizala na adresu nove Turističke zajednice, a tako je aktualna uprava zapravo i saznala da stara zajednica i dalje naplaćuje potraživanja. Umjesto preuzimanja potraživanja, Skupština Kantona Sarajevo sredinom 2017. godine donosi izmjene Zakona o turizmu Kantona Sarajevo i briše upravo član koji se na to odnosi.

Bivši ministar gospodarstva u Vladi Kantona Sarajevo, Muharem Šabić, za BIRN BiH kaže da se ne sjeća toga i da ne želi komentirati odluku.

''Radio sam taj posao, ali ja nisam iz oblasti turizma, nemam o tome ni znanja'', kaže Šabić.

Nastavak pročitajte na Detektor.ba