Kamionima blokirali ulaz u Aluminij Industriju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Već četiri mjeseca tumaramo i tražimo svoje, pravili smo usmene dogovore gdje Izraelac kojeg je naša Vlada postavila ništa nije ispoštovao. Ni ugovore ni dogovore, slobodno mogu reći da sam s njim obavio preko 30 razgovora i sastanaka. Riječ je o jednom svjetskom prevarantu koji je tu doveden", kazao je za Bljesak.info direktor MZ Company Merhid Zlomušica.

Ova tvrtka se, kako službeno piše na stranicama, bavi otkupom sekundarnih sirovina od fizičkih osoba uz izdavanje otkupnog bloka i od pravnih osoba uz žiralno plaćanje.

Naime, radnici MZ Company jutros su kamionima blokirali ulaz u tvornicu Aluminij Industrije.

Kako ističu najveći problem je odugovlačenje i nepoštivanje dogovora, a do kada će nastaviti blokirati prilaz Aluminiju nije poznato. Navode kako neće pristati na nova obećanja.

"Nudili su nam da im odblokiramo firmu, ponudili su nam 300 tisuća KM. Mi nećemo firmu odblokirati dok ne bude 0 i to je to", poručili su za Bljesak.info iz MZ Company.

Po riječima voditeljice poslovnog razvoja firme MZ Company Sanele Žetica, prije četiri mjeseca krenuli su u realizaciju dva projekta s Aluminij Industries d.o.o. gdje su potpisali i dva ugovora.

"Što se tiče prvog ugovora dogovor je bio da će plaćati po isporuci faktura, međutim, to nije ispoštovano. Na početku su malo uplaćivali, no zadnje dvije fakture su zakasnili. Kada je u pitanju drugi ugovor, dogovor je bio plaćanje 21 dan od dana fakturiranja, ali ni to nije uplaćeno. Dug se nagomilao i sada iznosi preko milijun maraka", kazala je Žetica.

"Trenutno nemamo nikakvih informacija za vas. Politika naše firme je da ne podliježemo provokacijama. Blokadu koju ste spomenuli, to je nešto novo za nas", kazali su za Bljesak.info iz Aluminija.

Podsjetimo, pogoni Ljevaonice mostarskog Aluminija, koji sada djeluje kao dio izraelske MT Abraham Group, ponovno su početkom studenog pokrenuti nakon gotovo 16 mjeseci te je obnovljena proizvodnja aluminijskih trupaca. Do danas su angažirali 170 nekadašnjih radnika.