Bivšim radnicima Aluminija neće se uskratiti njihova prava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalna ministrica financija Jelka Milićević danas je nakon sjednice Vlade Federacije BiH potvrdila da nitko od bivših radnika Aluminija Mostar neće biti uskraćen za prava da se prijavi na biro, da ima naknadu s biroa prema godinama radnog staža i da će svi imati zdravstveno osiguranje.

Kaže da je potencijalni investitor u Aluminij Mostar Abraham Group za sada zainteresiran za iznajmljivanje određenih pogona, ali će detalje o tome morati Vladi predočiti Nadzorni odbor Aluminija.

Osvrnula se i na činjenicu da je u ovom trenutku u Federaciji BiH 530.000 uposlenih, što je najveća brojka od postojanja FBiH to jest "najveća brojka ljudi koji imaju radni odnos i na koje se plaćaju porezi i doprinosi“.

''Taj broj zaposlenih koji se povećavao u protekle četiri godine, rekla bih da je bio zaslužan što se stabilizirao i Fond PIO. Kada smo mi došli, on je bio u dubiozi, zatekli smo deficit. Sve što je kasnije rađeno u FBiH, rađeno je na dodatnom upošljavanju. Osigurali smo 50 miliona KM za prvo zapošljavanje i samozapošljavanje'', rekla je Milićević.

Također je  iIzjavila kako su vidljivi rezultati provedbe Reformske agende, kao što su isplata prvih mirovina sa jedinstvenog računa Trezora, te unapređenje poslovnog okruženja.

''Čini mi se da je Reformska agenda stvorila dobre pretpostavke i svi ti rezultati pomalo se vide'', ocijenila je Milićević.

Također, jedna od zadaća Vlade bila je da se u okviru postojećih stopa poreza napravi sve što je moguće kako bi bila veća naplata, smanjenje prostora za sivu ekonomiju, nelegalnog poslovanja i stvaranje istih uvjeta za sve gospodarske subjekte.

''Jedna od tih točaka bio je projekt Reforme fiskalnog sektora (FAR) koji smo potpisali sa USAID-om. Svakako je bila potreba da se napravi pregled i analiza svih naknada i taksi neporeznih prihoda a interno parafiskalnih nameta. Naime, opredjeljenje Vlade je da se naprave uvjeti za zadržavanje postojećih stopa ili čak za rasterećenje troškova rada, ali s druge strane u okviru nadležnosti, ustavnih prava da niže razine vlasti pojedinačno donose odluke, zakone i uredbe o 'neporeznim naknadama'. Iz navedenih razloga, uz dobru saradnju općina i gradova, došlo se do zaključka da se stvori prostor da se te naknade harmoniziraju na području cijele Federacije BiH'', rekla je Milićević.

Takvih naknada ima više od 3.000, te se pokazalo da mnoge nisu opravdane jer nemaju protuuslugu. Također, donesene su bez nekih većih zakonskih osnova.

''Nakon uspostave Registra omogućeno je na web stranici Federalnog ministarstva financija da se vidi kolike su te naknade u pojedinim sredinama. Naredni korak je donošenje zakona koji će stvoriti obavezu prijave naknada. U skladu s poticajnom politikom imamo pravo da pozovemo niže razine vlasti da harmoniziraju naknade i na određeni način smanjimo. One dobrim dijelom utiču na to gdje će potencijalni domaći i strani investitori moći investirati'', dodala je Milićević nakon sjednice Vlade na kojoj je utvrđen Prijedlog zakona o jedinstvenom registru pristojbi i naknada u FBiH.

Zbog ovih aktivnosti djeluje Fiskalno koordinacijsko tijelo unutar Ministarstva financija FBiH, kojeg čine federalna ministrica financija, deset ministara financija kantona i predstavnik Saveza općina i gradova.