Grmoja optužio Šeksa za prikrivanje kriminala u Agrokoru  

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član istražnog povjerenstva za Agrokor Nikola Grmoja (Most) u srijedu je  na konferenciji za novinare predstavio nove dokumente za koje tvrdi da pokazuju odgovornost Vladimira Šeksa i idu u prilog nužnosti nastavka rada istražnog povjerenstva za Agrokor.

Grmoja je novinarima pokazao faksimil kaznene prijave koju je 1992. podigla Narodna banka Hrvatske protiv Zagrebačke banke,  zbog nenamjenskog trošenja kredita dodijeljenog Agrokoru i činjenice da je iz trezora HNB-a nestalo 6 milijuna njemačkih maraka, rekao je Grmoja te istaknuo političku odgovornost Vladimira Šeksa koji kao državni odvjetnik nije podigao optužni prijedlog u tom slučaju.

Za nenamjensko trošenja kredita od  6 milijuna njemačkih maraka koje je Zagrebačka banka dodijelila Agrokoru, kaže Grmoja, "Šeks je još '92 znao, kao i '93., '94., '96. kada je vodio saborsko istražno povjerenstvo o Agrokoru, no nikada nije spomenuo ovu kaznenu prijavu, niti izvješće financijske policije. 

"Bio je i zastupnik u gotovo svim sazivima Sabora i nikada nije ni u jednoj raspravi o radu držvnog odvjetništva spomenuo ovo izvješće", rekao je Grmoja.

Novinarima je pokazao članak, objavljen u svibnju 1992. u kojemu je priložen faksimil kaznene prijave iz kabineta guvernera HNB-a upućene okružnom javnom odvjetništvu protiv Zagrebačke banke i glavog direktora Franje Lukovića.

"U vrijeme dok je Šeks bio na toj poziciji, mediji pišu o toj prijavi HNB-a, no državno odvjetništvo na čelu sa Šeksom nije podiglo nikakav optužni prijedlog", istaknuo je Grmoja  te usvrdio kako se "ovo ne može nazvati drugačije nego ratno profiterstvo u kojemu su sudjelovale institucije hrvatske države svojim prikrivanjem".

Kaznenu prijavu, kaže, HNB je podnio nakon što su inspektori pregledom dokumentacije utvrdili nepravilno nenamjensko kreditiranje nepostojeće zalihe kukuruza za 116 tisuća tona s kreditom od 6 milijuna njemačkih maraka, od kojih je trećina bila primarna emisija HNB-a - u iznosu od oko 2 milijuna maraka. "Nitko nakon ovih napisa u medijima nije reagirao, svi su skrivali tu stravičnu činjenicu - da su 1992. silosi i blagajna bili prazna", istaknuo je Grmoja.

Članak novinara Ede Popovića koji je 92. pisao o tome u jednom splitskom tjedniku Grmoja je pronašao  u Hrvatskom državnom arhivu pripremajući se za sjednicu saborskog istražnog povjerenstva.

Pozvao je medije da daju punu potporu nastavku rada saborskog istražnog povjerenstva jer on omogućava pristup raznim dokumentima koji inače javnosti ne bi bili dostupni.

S obzirom da vladajući traže prestanak rada povjerenstva, Grmoja je ustvrdio kako "nema političke volje jer je povjerenstvo preopasno za HDZ koji je godinama vladao Hvatskom".

Dok ne razriješimo ova pitanja, Hrvatska neće biti zdrava država, ustvrdio je Grmoja te dodao kako ga  posebno žalosti što predsjednica, koja je prvo podržavala rad povjerenstva, sada mijenja mišljenje u strahu da je HDZ neće podržati za sljedeći mandat.