Igman Konjic dao 2,3 milijuna posrednicima za prodaju u inozemstvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kompanija Igman d.d. Konjic jedna je od firmi namjenske industrije BiH u većinskom vlasništvu Vlade FBiH čije poslovanje "vrvi" od nepravilnosti i nedomaćinskog poslovanja, pa su federalni revizori tijekom revizije financijskog poslovanja ovog društva za 2022. godinu dali "mišljenje s rezervom".

Revizori su konstatirali da je Igman Konjic u prošloj godini ostvario prihod manji za 25 milijuna KM u odnosu na 2021. godinu. Društvo je u financijskim izvještajima za 2022. godinu iskazalo pozitivan financijski rezultat – dobit od 3.457.128 KM, dok je prethodne godine dobit iznosila 6.784.567 KM, što znači da je dobit u prošloj godini čak za oko 3,3 milijuna manja nego 2021. godine, piše Raport.

Navodi se da se najveći razlog za pad ovih prihoda ogleda u poremećajima na tržištu namjenske industrije u 2022. godine uzrokovanog ratom u Ukrajini, zbog čega su mnoge zemlje uvele ograničenja na transport streljiva, te Igman nije mogao dobiti dozvole za promet prvenstveno u Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Roba krajnjim kupcima nije isporučena u 2022. godini, a proizvedena je i nalazi se u skladištu. Isporuke su vršene u ovoj godini, piše Raport.

Posrednik i firma iz Istočnog Sarajeva

Revizori su ustanovili da je čak 2,3 milijuna Igman Konjic dao u prošloj godini za usluge posredovanja pri izvozu. Tako je kompaniji Hormuz Supplies and Services LLC Oman isplaćena posrednička provizija od 846.156 KM, zatim firmi Saan d.o.o. Istočno Sarajevo isplaćena je provizija od 257.327 KM, kompaniji Intercontinental Partners LLC Egipat isplaćena je provizija od 668.832 KM i firmi Ashmand International Egipat plaćena je provizija u iznosu od 608.499 KM.

Revizori su utvrdili da Igman od krajnjeg kupca njegovih proizvoda u inozemstvu ne traži suglasnost za usluge posredovanja, već od posrednika jedino zahtijeva dokumentaciju kojom dokazuje da posjeduje odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa naoružanja i vojne opreme izdatog od strane nadležnog državnog organa države u kojoj se nalazi sjedište posredničke firme.

Utvrđeno je da proces zaključivanja ugovora s posrednicima u Igmanu počinje kada se posrednik obrati s upitom za određeni proizvod. Tek nakon zaključivanja ugovora s kupcem zaključuje se ugovor s posrednikom.

Međutim, revizori su utvrdili da se ugovori s određenim posrednicima zaključuju i do 17 mjeseci nakon zaključivanja ugovora s krajnjim kupcima.

Također je konstatirano da je jedan posrednik imao punomoć od krajnjih kupaca, dok tri nisu. Inače, utvrđeno je i da su interni akti u Igmanu s kojima se reguliraju procedure angažiranja posrednika donijeti tek u srpnju ove godine.

Na osnovu ovih nalaza samo se nameće pitanje - trebaju li Igmanu posrednici pri prodaji njihovih proizvoda u svijetu, kojima daje milijune maraka, a istovremeno je na svjetskom tržištu ogromna potražnja za proizvodima namjenske industrije.

Nema dokaza da biraju najpovoljnije ponuđače

Proces javnih nabavki u Igmanu je posebna priča. Naime, ova kompanija ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama. Prošle godine su iz Igmana pitali u Agenciji za javne nabavke BiH "da li su u svom poslovanju obavezni primjenjivati Zakon o javnim nabavkama pozivajući se na to da je ovo društvo profitno orijentirano, da ima komercijalni odnosno industrijski karakter, da samostalno nastupa na svjetskom tržištu i da se prodajne cijene proizvoda formiraju na osnovu odnosa ponude i potražnje na svjetskom tržištu".

Agencija za javne nabavke je dala odgovor na postavljeni upit u kojem se poziva na član 4. Zakona koji definira tri "kategorije" ugovornih tijela i da je potrebno da sama institucija odnosno organizacija vodi računa o tome da li potpada pod definiciju ugovornog tijela, te shodno tome primjenjuju Zakon i postupke koji su njim propisane.

Revizori su međutim utvrdili da u Igmanu nemaju dokaze da su za nabavke uvijek birali najpovoljnijeg ponuđača usluga i proizvoda koje nabavljaju.

Kao primjer je navedena kompanija Premium plus d.o.o. Tešanj, s kojim je Igman u 2022. godini ostvario promet u iznosu od 54,6 milijuna KM.

Promet s ovim dobavljačem odnosi se na nabavku mesinga koji se koristi u proizvodnom procesu, kao jedna od najznačajnijih komponenti.

"Navedeni dobavljač je uvršten na Listu odobrenih dobavljača na prvom mjestu, gdje je po kriteriju cijene ocijenjen kao povoljniji od dobavljača na drugom i trećem mjestu Liste. Nije nam prezentirano da je cijena nabavke mesinga od povezanog lica niža od cijene koje su ponudila druga dva dobavljača", naveli su revizori.

Pojašnjeno je da se odabir dobavljača u Igmanu vrši sa "liste odobrenih dobavljača" koja se kreira na bazi kriterija koje određuje rukovodilac nabavke uz odobrenje izvršnog direktora za marketing, financije, pravne, kadrovske i opće poslove.

Iako se ta lista treba revidirati na početku svake godine revizori su utvrdili da to nije učinjeno čime se nije ispoštovao princip transparentnosti i efikasnosti utroška sredstava, budući da nisu razmatrane mogućnosti nabavki od drugih dobavljača.

"Postupci nabavki vršeni su od dobavljača koji su uvršteni na Listu po ponuđenim uvjetima bez provođenja pregovora o mogućim povoljnijim uvjetima i cijenama. Nadalje, konstatirali smo da, iako je Procedurom o upravljanju nabavkama navedeno da se nabavka provodi na osnovu 'Plana realizacije nabavki', nije nam prezentirano da je navedeni plan donesen, zbog čega ne možemo potvrditi da su poduzete mjere za osiguranje transparentnosti i racionalnog trošenja sredstava u procesu nabavki", konstatirali su revizori.

Donacije nisu davali iz dobiti firme, nego iz rashoda

Nepravilnosti su revizori uočili i kod izdataka za kulturne i sportske namjene koji su izdvajani sportskim kolektivima, kulturnim i humanitarnim udruženjima, te pojedincima u smislu stipendiranja i pružanja novčanih pomoći socijalno ugroženim kategorijama.

Najveći pojedinačni ugovor o donaciji u ukupnom iznosu od 692.925 KM zaključen je s FK Igman Konjic.

Iako zakon propisuje da poduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u FBiH donacije mogu dodjeljivati samo iz dobiti, revizori su konstatirali da su donacije davane iz redovnog poslovanja, na teret rashoda tekućeg perioda, a ne iz ostvarene dobiti. Utvrđeno je i da donacije nisu razmatrali Nadzorni odbor i Skupština Društva.

Od ukupno ostvarenih prihoda u iznosu od 125,3 milijuna KM na prihode od prodaje proizvoda namjenske industrije u zemlji i inozemstvu odnosi se 110,1 milijun KM.

Tako su revizori utvrdili da je Igman Konjic u prošloj godini prodao oružja i municije u vrijednosti 97,4 milijuna KM, dok je u BiH ova kompanija prodala svojih proizvoda u vrijednosti 12,6 milijuna KM.

Najveći inozemni kupci proizvoda konjičkog Igmana su Sjedinjene Američke Države, Egipat, Češka, Srbija, Turska i Švicarska.

Najviša neto plaća s porezom isplaćena u Igmanu za 2022. godinu iznosila je 5.098 KM, a najniža je iznosila 792 KM.

Na kraju prošle godine u Igmanu je bilo zaposleno 1.415 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu veće za 35. Na određeno vrijeme u toj kompaniji prošle godine je zaposleno 377 novih radnika. Za 152 zapošljavanja primijenjena je Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH, bez provođenja postupka javnog oglašavanja.