Dozvole i okoliš
Kako neki mogu, a neki ne?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Voda se tamo skuplja, na par mjesta je pukla i hala na ploči tako da najvjerojatnija ćemo se morati obratiti inspekcijama jer ne možemo s njima nikakav dogovor da postignemo, samo kažu da ih ništa ne interesira i da to nije njihov problem", kaže za BHRT gospodarstvenik Semir Ajanović.
BHRT navodi kako je ovo samo jedna od brojnih primjedbi građana koji žive i rade u blizini gradilišta koridora Vc, poddionica Poprikuše – Nemila koju gradi strana kompanija „Čengiz“.
U naselju Donja Golubinja ova kompanija je pustila u pogon betonaru koja, kako navodi državna televizija, nema okolišnu dozvolu. U resornom kantonalnom ministarstvu kazali su da je kompanija Čengiz u lipnju prošle godine podnijela zahtjev za okolišnu dozvolu za betonaru kapaciteta 90 kubika na sat.
Struka ovakve pojave smatra nedopustivim s obzirom na to da je betonara takvog kapaciteta ozbiljno industrijsko postrojenje zbog čega je neophodno kroz okolišnu dozvolu osigurati zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva.
"Zato što se beton proizvodi iz minimalno tri komponente, ili agregata kako naš narod kaže. Šljunak ili pijesak, cementa i vode, naravno uz to idu brojni aditivi i ozbiljan tehnološki proces od pripreme sirovina, miješanja, homogenizacije i do ugradnje samog betona tako da takav tehnološki proces ima ozbiljan utjecaj i na zrak i na tlo i na vodu", pojašnjava profesor na Odsjeku za hemijsko inženjerstvo UNZE Ilhan Bušatlić.
U Autocestama FBiH ističu da navedena betonara nije industrijsko postrojenje, ni privremeni objekt, već objekt potreban za građenje čija je namjena regulirana zakonskom legislativom, kao i to da se sve radi po zakonu.
''Zbog čega je Čengiz tražio okolišnu dozvolu pitanje je koje se logički postavlja. Ovakav stav investitora ne iznenađuje novinare koji godinama prate rad kompanije Čengiz u BiH'', navodi BHRT.
Novinar magazina Žurnal, Amarildo Gutić, kaže kako se
gleda ''kroz prste na njihove greške u izvedbi radova''.
''Evo sjetimo se posljednji primjer je bio vijadukt Donja Gračanica gdje je, unatoč tome da postoje nedostaci na mostu, na kraju resorno ministarstvo promijenilo članove komisije da bi konačno dobili potpis iako nisu izvršene korekcije koje su bile potrebne", ističe Gutić.
''Sve navedeno, što dovodi u sumnju zakonitost rada kompanije Čengiz, na lokalitetu Donje Golubinje na izgradnji autoceste kroz BiH, pokušali smo provjeriti slanjem pismenih upita. Odgovore nikada nismo dobili, a dolaskom na ovaj lokalitet dobili smo prijetnje zaštitara da će o svemu obavijestiti policiju. Policija nije došla, a kako nam kažu ogorčeni mještani, ne dolaze ni inspekcijski organi koji bi trebali utvrditi da li se krše zakoni Bosne i Hercegovine na gradilištu u Donjoj Golubinji'', navodi BHRT.