Kontrolori letenja: Rad pod pritiskom gdje sekunde odlučuju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kontrolori letenja svakodnevno se suočavaju s nizom izazova koji njihov rad čine zahtjevnim. Veliki broj letova, smjenski rad, loši vremenski uvjeti, kao i nepredviđene, neuobičajene i hitne situacije stvaraju intenzivnu radnu atmosferu. U takvim uvjetima, problemi u komunikaciji ili koordinaciji timova, kao i brojne stresne situacije, mogu dodatno otežati donošenje pravovremenih i adekvatnih odluka.

"U kontroli leta nema mjesta za grešku, jer sekunde mogu napraviti razliku između sigurnog leta i potencijalne katastrofe s ljudskim žrtvama", upozorava Zorica Stanković, rukovoditeljica Odjela za ljudske resurse iz Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Kako bi se osigurala maksimalna sigurnost, kandidati za ovu profesiju moraju ispuniti rigorozne kriterije. Pored odgovarajuće stručne spreme i tečnog znanja engleskog jezika, kao međunarodnog jezika avijacije, potrebno je da kandidati posjeduju određene kognitivne osobine, poput prostorne percepcije, brzog donošenja odluka i sposobnosti dobrog planiranja. - Fleksibilnost, otpornost na stres, timski rad i odlične komunikacijske vještine su, također, važne za ovu profesiju - dodaje Stanković.

S obzirom na visok rizik u radu kontrolora leta, zdravstvena sposobnost procjenjuje se isključivo u ovlaštenim centrima pod nadzorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA). Jedan takav centar otvoren je ranije ove godine u Mostaru, gdje se, pored kontrolora letenja, brine i o zdravlju pilota, kabinskog i tehničkog osoblja.

"Osim procjene, naš zadatak je kontinuirano praćenje fizičkog i mentalnog zdravlja kontrolora. Redovni medicinski pregledi ključni su za osiguranje njihove spremnosti za rad", ističe dr. Boženka Galić-Tirić, voditeljica Službe za zdravstvenu zaštitu radnika Doma zdravlja Mostar i ovlaštena zrakoplovno-medicinska ispitivačica.

U sklopu ovih pregleda, posebna pažnja posvećuje se mentalnom zdravlju kontrolora letenja, kroz procjene i savjetodavne sesije.

"Naš cilj je pomoći im u razvoju strategija suočavanja s visokim nivoom stresa, uz tehnike opuštanja i alate za upravljanje stresom. Rad na mentalnom zdravlju nije znak slabosti, već snage koja omogućava kontrolorima da ostanu smireni, fokusirani i spremni za izazove", naglašava dr. Galić-Tirić.

Pored zdravstvene podrške, ravnoteža između poslovnog i privatnog života je aspekt kojem se posvećuje velika pažnja.

"Fleksibilni radni rasporedi, ograničenja trajanja smjena i obavezni odmori unutar radnog vremena, uz posebne rekreativne pauze, uvedeni su kako bi se umanjio umor i omogućio brz oporavak nakon smjenskog rada. Svim ovim mjerama se nastoji unaprijediti psihofizičko zdravlje, što, ne samo da utiče na povećanje produktivnosti u radu, nego i omogućava zdrav i uravnotežen život našeg osoblja", zaključuje Stanković.