Mario Ivanković: Učinili smo da Addiko Bank postane fleksibilna, moderna i fokusirana na potrebe klijenata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mario Ivanković, član Uprave Addiko Bank Sarajevo, povodom pet godina djelovanja Banke, kazao je kako je ova financijska institucija poduzela korake u digitalnoj transformaciji i, generalno, u načinu poslovanja, koji su postali standard u industriji, te u relativno kratkom periodu transformirali Banku u fleksibilnu i modernu organizaciju primarno fokusiranu na klijente i njihove potrebe, javlja Anadolu Agency (AA).

AA: Addiko Bank Sarajevo slavi ovih dana 5. rođendan. Možete li nam napraviti osvrt na ovih pet godina?

Ivanković: Kada se pokušam sjetiti svega što smo napravili u proteklih pet godina, imam osjećaj da Addiko banka postoji znatno duže. Pionirski smo preduzeli neke korake u digitalnoj transformaciji, ali i generalno u načinu poslovanja, koji su danas postali standard u industriji, što mi je posebno drago. Uspjeli smo u relativno kratkom periodu transformisati Banku u fleksibilnu, modernu i organizaciju primarno fokusiranu na klijente i njihove potrebe. Klijenti to primijete i sa oduševljenjem prihvataju. Radimo i dalje vrlo aktivno u tom smjeru, a sve s ciljem da naši klijenti dobiju što kvalitetniju uslugu u što kraćem vremenu. S druge strane mi je posebno drago jer smo od Banke uspjeli napraviti radno okruženje u kojem zaposlenici sa zadovoljstvom dolaze na posao, a što nam pokazuju različite interne i eksterne ankete zadovoljstva zaposlenika. Ako uzmemo u obzir da kompaniju čine ljudi, onda je to je posebna vrijednost i jedan od naših najvećih uspjeha.

AA: Koji su to projekti koje će Addiko provoditi u narednom periodu?

Ivanković: Iako je pandemija dosta usporila brojne procese, te u značajnoj mjeri promijenila prioritete u poslovanju, ipak smo i u ovu godinu ušli veoma aktivno kada su u pitanju brojni projekti. Mjeseci mukotrpnog rada rezultirali su nedavno puštenim mKreditom, koji omogućava klijentima da u svega nekoliko minuta apliciraju i dobiju kredit putem mobilnog telefona. Ova je usluga, zbog zakonskih ograničenja, trenutno dostupna korisnicima usluge Addiko Mobile, ali se nadam da ćemo uskoro biti u mogućnosti pokriti veći broj klijenata. Osim za fizička lica, i pravnim licima smo olakšali kreditni proces kroz unapređenja u okviru APIAN aplikacije, a aktivno radimo i na dodatnim unapređenjima. Trenutno radimo na nekoliko bitnih projekata, koji će omogućiti lakše i jednostavnije otvaranje računa za pravna lica, te skratiti vrijeme izrade i personalizacije debitnih i kreditnih kartica. Svi naši projekti su fokusirani na klijenta i kvalitetu usluge koji nudimo. Veoma nam je bitno da klijenti naše usluge dobiju u veoma kratkom roku, uz vrlo jednostavne procedure i bez previše komplikacija. To su postulati naše poslovne strategije na kojima kontinuirano radimo.

AA: Koliko je pandemija utjecala na ekonomiju u BiH, ali i u svijetu?

Ivanković: Pandemija je snažno utjecala na svjetsku ekonomiju, učinivši gospodarski rast negativnim. Procjene su da je pad realnog BDP-a u BiH iznosio od minus 3 do minus 5 posto, što je težak udarac za ionako nerazvijenu ekonomiju. Ekonomija Bosne i Hercegovine je uspjela preživjeti period lockdowna koji se dešavao u drugom i trećem kvartalu 2020, ali naravno ne bez posljedica, kako se vidi i u negativnim makroekonomskim pokazateljima koji su pokazali pad bruto društvenog proizvoda (BDP) i rast nezaposlenosti. Posebno je bio pogođen turizam, te ugostiteljska djelatnost, a zbog pucanja lanaca opskrbe, negativne posljedice su imale i druge gospodarske grane. Bankarski sektor je nastojao podržati privredu odobrenjem olakšica u otplati, za koje su regulatorni okvir omogućile entitetske agencije za bankarstvo, kao i odobrenjem interventnih kredita za likvidnost. Vlade u BiH su omogućile i određenu podršku poduzećima u vidu stimulacija za period lockdowna u drugom kvartalu 2020, a osnovan je i Garantni fond čija je namjera omogućiti lakše i povoljnije financiranje kod komercijalnih banaka firmama pogođenih pandemijom. Pandemija je, vjerovatno nepovratno, promijenila poslovanje na način da je ubrzala digitalizaciju i prijenos dijela poslovanja kompanija na online platforme, a promijenjen je i način rada, gdje je i nakon lockdowna veću ulogu dobio rad od kuće.

AA: Kako vidite postpandemijski oporavak kako u BiH tako i u regionu?

Ivanković: Očekivani rast realnog BDP-a u 2021. godini je oko 3 posto u BiH, a sličnu stopu rasta očekujemo i u narednoj, 2022. godini. Uz ove stope rasta, puni oporavak bh. ekonomije (dakle, povratak na razinu BDP-a iz predpandemijske 2019.) se očekuje u drugoj polovici 2022. Međutim, kako se pokazuje posljednjih mjeseci, taj oporavak ekonomije (u BiH i svijetu) od pandemije neće proći bez dodatnih izazova. Naime, stimulansi koje su svjetske vlade davale stanovništvu za vrijeme pandemije kada je potrošnja bila niža, povećali su potražnju za različitim robama i uslugama. To je, u kombinaciji sa još neoporavljenim opskrbnim lancima dostave robe i tranzicijom sa tradicionalnih na obnovljive izvore energije, izazvalo povećanu inflaciju, čiji smo svjedoci i u BiH. Postoji još dosta nesigurnosti i neslaganja oko toga da li je inflacija privremenog karaktera ili će potrajati duže, međutim, vjerovatno je da će predstavljati izazov u narednom periodu svim učesnicima ekonomskih procesa.