Tko kupuje struju iz BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najveći kupci električne energije iz Bosne i Hercegovine, koja je proizvod koji se najviše izvozi u šest mjeseci ove godine, zemlje su regije, odnosno susjedi BiH, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Podsjećamo, od početka rata u Ukrajini i krize koja je zahvatila cijelu Europu, nastala je pomama za električnom energijom koja je proizvod koji je BiH prethodnih godina najviše izvozila.

Tako je tijekom prvih šest mjeseci ove godine iz BiH izvezena struja za 671.284.530 KM. Najviše električne energije izvezeno je u Hrvatsku i to u vrijednosti 202.075.867 KM. Slijedi Srbija, u koju je otišlo 172.347.830 KM struje, te Švicarska, od koje je Bosna i Hercegovina prihodovala 114.227.537 KM.

"BiH je još električnu energiju izvela ove godine u Crnu Goru za 82.353.039 KM te Sloveniju za 58.607.415 KM. Albanija je kupila struju u vrijednosti 33.473.147 KM, a Mađarska za 8.199.693 KM", navode iz UIO BiH.

Najveći kupac

U istom razdoblju prošle godine izvezena je električna energija u vrijednosti većoj od 30 milijuna KM. Tako je najveći kupac u prvih šest mjeseci prošle godine bila Srbija, koja je kupila bh. struje za 307.144.220 KM, pa Hrvatska za 210.780.117 KM i Crna Gora u vrijednosti od 84.134.778 KM.

Slijedi izvoz u Švicarsku za oko 71.383.125 KM, Mađarsku za 6.381.282 KM i Albaniju za oko dva milijuna KM.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne novine" da ovi podaci pokazuju da proizvodni potencijal nadmašuje potrošnju.

"Potrošnja je pala gubitkom cijelih grana industrije. Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi", ističe Raković.

Na pitanje može li se očekivati da se dodatno poveća izvoz električne energije i pronađu nova tržišta, Raković odgovara da je međunarodno trgovanje električnom energijom kompleksno i ovisno od mnogobrojnih činilaca.

"Tržišta susjednih zemalja je relativno lakše i ugovoriti i uslužiti. Teško je reći kakva može biti profitabilnost u budućnosti. Prvo, 'Elektroprivreda' je još neefikasna, a drugo, mnogo energije se proizvodi iz uglja, što je predmet oporezivanja na nekim tržištima, a na ostalim će u budućnosti vjerovatno postati oporezivo. To će značajno umanjiti konkurentnost", objašnjava Raković.

Viškovi energije

Ekonomist Igor Gavran smatra da je pozitivno da BiH jedina u regiji ima ovako značajne viškove električne energije za izvoz i s obzirom na uvezanost našeg elektroenergetskog sustava s regijom i Europom, te da je praktično osiguran plasman na sva dostupna tržišta.

"Električna energija je potrebna svima i kupce je lako pronaći, samo je velika šteta što se znatan dio ove trgovine odvija putem stranih posrednika, koji u BiH registriraju firmu s jednim ili nijednim zaposlenim umjesto da sami proizvođači (prije svega domaće elektroprivrede) direktno trguju i svu zaradu sami ostvaruju. Teško je reći možemo li očekivati povećanje prihoda i zarade od izvoza električne energije. Kada imamo povoljniju klimatsku sliku i više padavina, onda dolazi do drastičnog povećanja proizvodnje iz hidroelektrana, ali kada imamo suše, onda jedino termoelektrane imaju viškove. Dugoročno se bojim da je upitan i bilo kakav izvoz ako hitno ne počnemo graditi nove proizvodne kapacitete. Naime, sve aktuelne termoelektrane, osim Stanara, u poznim su godinama svoga rada, a one su i najstabilniji i najprofitabilniji kapaciteti koje imamo", naglasio je Gavran.

Dodao je da bez barem jedne nove velike termoelektrane, na ugalj ili plin, možemo uskoro očekivati da dođemo u potrebu za uvozom umjesto izvoza.

"Izgradnja vjetroelektrana i solarnih panela ne može zamijeniti termoelektrane ni kapacitetom, ni stabilnošću proizvodnje, a pogotovo ne cijenom proizvedene struje. Bitno je napomenuti i zbog čega je negativno što BiH ima najveće viškove struje. To je posljedica gašenja ogromnih industrijskih kapaciteta i velikih gospodarskih potrošača električne energije koje smo nekada imali", zaključio je Gavran.