U Europi najviše otkaza dijele aviokompanije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U travnju je, prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji posao izgubilo 387.000 ljudi. Nezaposlenost je sada 6,6 posto.

U zoni Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, OECD, nezaposlenost je u travnju narasla za rekordnih 2,9 posto, na 8,4 posto. Izravna je to posljedica protupandemijskih mjera. To znači još 18,4 milijuna ljudi, na 55 milijuna. Najviše nezaposlenih otpada na Sjedinjene Države gdje je posao izgubilo 15,9 milijuna ljudi.

U zemljama OECD-a posao češće gube žene nego muškarci, ali još su gore pogođeni mladi među kojima je postotak nezaposlenih narastao za 5,5 posto, dok je stopa nezaposlenosti kod osoba starijih od 25 narastao za 2,7 posto, piše Večernji list, prenosi SEEbiz.

Pri tome su zemlje eurozone koje su članice EU manje pogođene, nezaposlenost je u travnju narasla za tek 0,2 posto, na 7,3 posto. U Europi najviše se radnih mjesta gubi u zrakoplovnim kompanijama i automobilskoj industriji. U travnju je, prema podacima Eurostata, u EU posao izgubilo ukupno 397.000 ljudi, nezaposlenost u EU sada je 6,6 posto, što je najviše u nekoliko proteklih godina. Najviše otkaza bit će u Lufthansi, 22.000, pa u Renaultu, 15.000 te u British Airwaysu 12.000.

Američka agencija Gallup objavila je da je samo u tjednu koji je završio sa 6. lipnjem u Americi nezaposlenost prijavilo milijun i pol ljudi, a od početka pandemije u tom velikom gospodarstvu pomoć za nezaposlene potražilo je 44 milijuna ljudi. Sada je tamo nezaposleno 13,3 posto radno sposobnog stanovništva. No ista je agencija na tako velikom uzorku provela i istraživanje koje su djelatnosti najteže pogođene.

''Pandemija Covid-19 izazvala je velike gospodarske štete, no one se nisu osjetile podjednako u svim djelatnostima. Radnici u uslužnim djelatnostima podnijeli su najveći teret otkaza i smanjivanja plaća'' - rekao je Jonathan Rothwell, Gallupov glavni ekonomist. Dakle, u djelatnostima u koje spadaju zanimanja poput ugostitelja, zaštitara ili domara posao je izgubilo 34 posto radnika, a plaća je smanjena kod njih 43 posto.

U kulturi, zabavi i medijima posao je izgubilo 25 posto, a za čak 48 posto djelatnika smanjena je plaća. U obrtima i poduzetništvu posao je izgubilo 18 posto ljudi.

U građevini i rudarstvu posao je izgubilo 18 posto ljudi dok je kod njih 38 posto smanjena plaća. Slijedi djelatnost prodaje gdje je otpušteno 18 posto, a kod čak 46 posto smanjena je plaća. Zatim slijede prijevoz, proizvodnja, popravci i održavanje, na devetom mjestu je zdravstvo, što može biti iznenađujuće, no odnosi se na onaj dio američkog zdravstvenog sustava koji nije bio izravno uključen u borbu protiv pandemije, uredske poslove.

Iako se radi o velikom uzorku s američkog tržišta rada te se poduzete mjere razlikuju od države do države, svejedno je moguće povući čvrste paralele i s drugim tržištima. Jer, primjerice, zbog pandemije su zatvarana kina i kazališta, trgovine i shopping centri. No u Gallupu ističu da se mahom radi i o djelatnostima u kojima je snažna zastupljenost starije radne snage koja time i jako puno trpi. U skupini starijih od 55 godina u Americi je nezaposlenost dostigla i 13,6 posto, a nakon otvaranja pala na 11,8 posto.