Aktivisti u Mostaru izloženi tužbi dok pravosuđe ignorira njihove prijave

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građani koji žive u blizini gradske deponije u Mostaru tražili su proteklih godina da se ovo odlagalište smeća zatvori ukazujući i na nepravilnosti u radu poduzeća za odvoz otpada. Umjesto rješenja, gradske vlasti pokrenule su a onda povukle tužbu protiv aktivista. Za to vrijeme pravosuđe je odlučilo odbaciti ili ignorirati prijave.

Omer Hujdur bori se od 2015. godine za zatvaranje gradske deponije “Uborak” u blizini Mostara. On i skupina građana i aktivista obilazili su brojne institucije objašnjavajući ekološke i druge probleme koje deponija ima u svom radu. Zbog šutnje odgovornih odlučili su blokirati ulaz u deponiju u naselju Vrapčići i prijaviti nepravilnosti tužiteljima.

Njihov aktivizam nije pokrenuo lokalno pravosuđe niti gradske vlasti da istraže i riješe problem ali jeste skrenuo više pažnje na građane.

“I onda poslije te blokade javila se ta tužba Grada i komunalnih poduzeća prema udruženju. Navodno zato što je grad bio zatrpan, zato što su morali izvršiti deratizaciju, dezinfekciju”, objašnjava Hujdur.

Prema njegovima riječima, čišćenje grada je redovna aktivnost komunalnih poduzeća, koja su to morala raditi svakodnevno, a najmanje tjedno.

Hujdur kaže kako se nakon duge borbe aktivisti i građani osjećaju frustrirano i kako su očekivali da će se pokrenuti rješavanje ovog problema.

“Međutim do dan-danas nemamo ništa, stojimo kao na početku. Evo čekamo novoformiranu vlast da konačno odluči do kada će ova deponija raditi, kada ide u gašenje”, pojašnjava on, te dodaje da su se obraćali Gradu, kantonalnim i federalnim ministarstvima i stranim veleposlansttima.

Tijekom rada na ovoj priči gradske vlasti odlučile su povući tužbu protiv aktivista ali se još uvijek nije uradilo ništa da se ispune njihovi zahtjevi.

Građani koji žive u blizini deponije se godinama unazad žale na neugodne mirise, nedovoljno odvajanje otpada i zagađenje potoka Sušica nedaleko od deponije.

Među njima je i Nijaz Hodžić, mještanin naselja Vrapčići i potpredsjednik Udruženja “Jer nas se tiče”, protiv kojeg je podignuta tužba.

Prema njegovim riječima, deponija godinama radi bez potrebnih dozvola.

“Nema vodnu dozvolu, nema nikakvu dozvolu Ministarstva okoliša i turizma, oni nemaju dozvolu za rad i oni rade već godinama bez ikakve dozvole. Znači oni rade nelegalno”, kaže Hodžić.

On i aktivisti očekuju od gradonačelnika i Gradskog vijeća da što prije riješe problem deponije.

Građanima umjesto brige uzvraćeno tužbom

Grad Mostar i tri komunalna poduzeća – “Komos”, “Parkovi” i “Deponija” podigli su prošle godine tužbu protiv Udruženja radi, kako se navodi u tužbi u koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, naknade štete u iznosu većem od 692.000 maraka.

U tužbi se navodilo da su aktivisti Udruženja omeli obavljanje svakodnevnih djelatnosti Grada i komunalnih poduzeća, nakon što su organizirali nekoliko blokada deponije tijekom 2019. i 2020. godine.

“Zbog blokade deponije od strane spomenute udruge bilo je potrebno višednevno pranje ulica, kontejnera i javnih površina Grada Mostara”, navodilo se u tužbi.

Odvjetnica Šemsa Droce smatra da Udruženje koje ona zastupa nije prouzrokovalo nastalu štetu, kao i da nije vidjela nikakvu pravnu osnovu za naknadu štete.

“Sam krivac za nastalu štetu su upravo tužitelji, odnosno Grad Mostar, koji nije blagovremeno reagirao na pritužbe građana kao i na ekološke studije kojima se utvrdila štetnost po građanstvo”, kaže ona.

Droce naglašava da su građanima dana sva prava da kažu i izraze svoje mišljenje i da su građani svojim postupcima tražili zaštitu od Grada Mostara na zakonite načine.

“Izražavanje mišljenja masovnim buntom je znak da je neko prešao svaku moguću mjeru u svom pasivnom držanju i nepoduzimanju zakonskih radnji, jer Grad Mostar prije svega mora da štiti svoje građane koji se nalaze na teritoriji”, navodi ona.

Josip Muselimović, odvjetnik i pravni ekspert iz Mostara, smatra da Grad Mostar nije trebao ni pokrenuti postupak protiv građana jer za to nije bilo osnova zbog toga što se građani opravdano brinu za svoje zdravlje.

“Istina je i to da je to kamen spoticanja već duže vremensko razdoblje i da ljudi imaju velikih problema na tom prostoru, da su razne toksične stvari u zraku i da ljudi opravdano se brinu za svoje zdravlje, za zdravlje svog potomstva i da reagiraju”, kaže Muselimović.

Spore reakcije pravosuđa

Nezadovoljni reakcijama vlasti, Hujdur navodi da su se obraćali Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanskog županije (HNŽ) i podnosili prijave protiv odgovornih, gradonačelnika i policijske uprave koja je naredila akciju protiv aktivista. Tužiteljstvo u Mostaru nije dogovorilo na upit BIRN-a BiH.

Hujdur kaže da je Općinski sud u Mostaru odbacio sve njihove prijave.

“Sve naše pritužbe prema institucijama, prema odgovornim za stanje ove deponije i direktora deponije i ministarstva i grada su odbačene odmah na početku, neke su prebačene na Sarajevo, evo čekamo i to, negdje u ladici stoji taj predmet”, govori on.

Još uvijek čekaju odgovore na kaznene prijave koje su podnijeli protiv ministrice okoliša i turizma Federacije Edite Đapo i glavnog inspektora Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata pri Federalnoj upravi za inspekcijske poslove Ejuba Salkića. Kznene prijave podnesene su Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, onečišćenje okoliša, te drugih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom Federacije.

Iz Tužiteljstva Kantona Sarajevo su BIRN-u BiH samo potvrdili da imaju formirane ove predmete i da provjeravaju navode iz prijava.

Kada je BIRN BiH ranije pokušao razgovarati s odgovornim u javnom poduzeću “Deponija” Mostar, odgovoreno je da oni nisu spremni razgovarati jer su, kako kažu, “u tijeku aktivnosti na održavanju Skupština javnih poduzeća, te uspostavljanja organa upravljanja, nadzornih odbora, direktora, koji će imati svoje misije, ciljeve i planove daljeg rada poduzeća”.

“Smatramo da će oni biti adekvatniji sagovornici”, navodi se u odgovoru, te dodaju da će “tada biti pravi trenutak za razgovor na ovu temu”.

Iz Gradske uprave u Mostaru nisu odgovorili na dio upita BIRN-a BiH o upozorenjima građana.

Umjesto toga, u odgovoru su naveli da će se u narednom periodu imenovati punomoćnika za skupštine društava i imenovanje odbora i uprave javnih preduzeća.

“Pitanje deponije je jedno od značajnijih pitanja i problema koji je prisutan u Gradu Mostaru, te sistemski uz pomoć struke pristupa se rješavanju ovog pitanja, kako bi sutra imali uređen grad”, odgovorili su iz Gradske uprave u Mostaru.

U odgovoru su također podsjetili da je Gradsko vijeće Grada Mostara u junu 2021. godine održalo sjednicu o Regionalnoj deponiji Uborak – Buđevci, uz prisustvo nevladinih organizacija i stanovništva koje živi u naseljima oko same deponije.

“Prezentirana su i rješenja od strane osam firmi, o novim metodama i postupcima zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Mostara, a sve s ciljem poboljšanja trenutne situacije i izbora optimalnog metoda u budućem razdoblju”, kažu iz Grada Mostara.

Aktivisti govore da planiraju surađivati s Gradom Mostarom, ali ih dosadašnje iskustvo sa novim gradskim vlastima obeshrabruje.

“Iako imamo silna obećanja i od gradonačelnika i od vijećnika da će se to riješiti u najskorije vrijeme mi ne vidimo nikakav napredak, odnosno rješenje ne vidimo na pomolu”, kaže Nijaz Hodžić.