Mostarsko urbano naselje u ladici od 2013. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Skate-park, igrališta za djecu, biciklistička staza, šetnica, boćalište, klupe – ovo bi sve trebao biti sadržaj uređene površine uz rijeku Neretvu u naselju Bakijina luka u Mostaru.

No, projekt koji je izrađen 2013. godine, skuplja prašinu u ladicama, jer Grad nema dovoljno novca za realizaciju projekta.

U međuvremenu u ovom naselju je napravljeno 'srce nasipa', kako nam je pojašnjeno iz Odjela za Urbanizam i građenje Grada Mostara, da bi se prevenirale moguće poplave. 

Sopa d.o.o Posušje izradio je 'Glavni projekt uređenja zaštitnog nasipa i parka u Bakijinoj luci Mostar', a projektom je predviđena izgradnja zaštitnog nasipa te uređenje parternih površina između nasipa i zgrada od broja 36 do 66.

Sanacija kanalizacijske mreže

''Pri uređenju parternih površina izvršila bi se sanacija postojeće i izgradnja nove kanalizacijske mreže na predmetnoj površini'', pojašnjeno nam je iz Odjela za urbanizam.

U trenutku pisanja projekta u naselju se nalazila makadamska prometnica, koja je u međuvremenu asfaltirana tankim slojem asfalta, a koju koriste stanari stanova iz suterena zgrada.

''U pokušaju obrane od plavnog vala rijeke Neretve središnji i južni dio ogradnog zida je zatrpan zemljanim i šljunčanim materijalom da bi se stvorio nasip. Jezgra nasipa je glinena, osiguranje nasipa od bujičnog roka rijeke Neretve je obložen prirodnim neretvanskim kamenom u cementnom mortu, dok je strana prema stambenim zgradama zatravljena. Nekolicina stanara iz stanova su nelegalno napravili vrtove, prostore za parking osobnih vozila te uredili zelene površine za privatno korištenje, ostatak površine je neuređen i obrastao travom i niskim raslinjem'', navedeno je u projektnoj dokumentaciji, u kojoj je predviđeno parterno rješenje koje obuhvaća izgradnju zaštitnog nasipa, šetnice i biciklističke staze sa zelenim pojasom na kruni nasipa.

Skateboard teren, dječja igrališta...

Prema planu, ukupna širina krune nasipa je 4,10 metara, od čega bi profil za bicikliste bio 2,0 metra, a profil za pješake 1,2 metra. Zeleni pojas s klupama zauzimao bi 0,74 metra.

''Na prostoru između nasipa i stambenih zgrada predviđena je izgradnja požarnog puta, vertikalnih komunikacija te smještaj terena za boćanje s pristupnim stazama širine 1,50 metar, klupama i zelenim površinama. Planirana je izgradnja i skateboard terena, terena za šah, dječjih igrališta'', rekli su nam iz gradskog Urbanizma.

Skateboard teren prema projektu imao bi sadržaje - halfpipe, ograda, prepreka zid, quarter i fun box, oko samog terena je planirana pristupna staza i klupe za sjedenje.

Teren za šah bio bi smješten na središnjem dijelu partera. U planu su dva dječja igrališta na sjevernoj strani središnjeg dijela.

''Uz terene za razonodu na nasipu i parternoj površini planirano je postavljanje klupa za sjedenje i korpi za otpad. Veza između parternih površina i krune nasipa planirana je preko četiri pristupna dvokraka stubišta. Od krune nasipa prema koritu rijeke Neretve niz kosinu nasipa predviđena je izrada pristupnih stuba'', pojašnjeno je iz Odjela za urbanizam koji nema informacije o tome kada bi se ovaj projekt mogao realizirati.

Milijunski iznos

''Projektna dokumentacija je izrađena 2013. godine. Međutim s obzirom na cijene i vrijednost radova koji trebaju biti izvedeni Grad Mostar nije imao sredstava da pokrene projekt'', pojašnjeno je iz urbanizma.

''Dakle započeti su i izvedeni grubi zaštitni radovi, postavljeno ''srce nasipa'' a ni to nije završeno, kada se gleda koliki nasip treba biti'', rekli su nam iz Urbanizma.

Trenutno nema ni okvirnog vremenskog roka za početak izvođenja ovih radova, a u trenutku kada je dokumentacija izrađena nije bilo sredstava, a zbog nepostojanja Gradskog vijeća, zaduživanja nisu bila moguća.

Da bi se sve uredilo po planu i projektu, potreban je milijunski iznos.

''Mi se nadamo da će Grad Mostar uz pomoć viših razina vlasti osigurati sredstva da se nastavi s ovom pričom, kako bi se Mostar mogao približiti urbanoj sredini'', kažu iz Urbanizma, te se nadaju da će sada, s postojanjem Gradskog vijeća na red doći i ovakve lijepe priče.

Iz Mjesne zajednice kojoj pripada ovo područje, kako nam je rečeno, slali su se prijedlozi da se barem dio novca izdvoji za ovo nasilje, što u ovoj proračunskoj godini nije učinjeno, jer ide se 'po prioritetima'.

Komisije gradskih područja i projekti

Vesna Šunjić, vijećnica HRS-a s gradskog područja Zapad, kaže da sve priče većinom stoje zbog nepostojanja komisija gradskih područja.

''Iskreno rečeno ja jedva čekam da se statut promijeni i da se oforme komisije gradskih područja da bi mogli sjesti i da bi se mogli dogovarati. Dok 'klapa' sadašnja situacija bez statuta i formiranja komisija, koja ide na ruku vladajućim strankama da raspoređuju od sada kao i do sada, puno se neće promijeniti'', kaže Šunjić.

Ona je zajedno s kolegama koji su izabrani u gradskom području Zapad, kako kaže, na početku održavala sastanke s povjerenicima mjesnih zajednica kako bi porazgovarali i upoznali se sa situacijom, ali dok se komisije ne oforme oni ne mogu zajednički nešto dogovarati.

''Ovako se sve više svodi na sporadične inicijative, što se meni iskreno ne sviđa. Kad pokrećete inicijative nama se na većinu njih ni ne odgovori, a bez komisija gradskih područja nema ni nekog pametnog rješenja'', zaključila je Šunjić.

Da će se pitanje realizacije ovog projekta pokrenuti, tvrdi i Damir Šunjić, vijećnik HDZ-a BiH, koji je za Bljesak.info rekao da za ovu godinu proračunom nisu planirani radovi, ali da će se o ovome raspravljati za iduću proračunsku godinu.

Projekt na reviziju i u proračun

''Koliko znam dokumentacija je gotova, revidirat će se i provjeriti i ići ćemo s prijedlogom. Hoće li se ići u cjelopnu realizaciju ili segmentno ne znam jer već je nešto rađeno. Svakako bi projekt trebao na reviziju, pa nakon toga da se krene na realizaciju'', kazao je Šunjić.

Dodaje da projekt 'stoji' već dugo godina, da se trenutno cijene na tržištu mijenjaju iz dana u dan.

Komentirajući nepostojanje komisija gradskih područja, kaže da se treba ići u izmjenu statuta, ali vjeruje da se dobri projekti mogu i bez toga podržati. 

''Prije su bila po tri člana svake komisije, na Zapadu konkretno imamo četiri vijećnika, kako se dogovoroti od četiri vijećnika koja su to tri vijećnika. Čitav proračun i projekti se predlažu u Vijeću, a većina usvaja proračun, za neke dobre stvari i normalne projkete kao ovaj u Bakijinoj luci, sumnjam da će biti problema'', rekao je Šunjić.

Vjeruje da bi svi vijećnici podržali takav projekt, a svakako, kaže bilo bi dobro da imaju i komisije.

Hoće li se i kada u Gradu Mostaru pronaći 'pametno rješenje', hoće li ovaj projekt postati prioritet, hoće li se i kada pokrenuti i ostali projekti koji će 'zazeleniti' i uljepšati grad te poboljšati kvalitetu života ljudi što ipak odlučuju ostati ovdje samo su pitanja koja nestanu u moru političkih previranja oko ljudima apstraktnih tema.