Životni prostor
Bespravna gradnja u Mostaru zauzela oko 30.000 m2 mogućih zelenih površina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva 2013. godine, na području Grada Mostara je registrirano je 34.129 domaćinstava sa prosječnim brojem članova 3,1.
Navedeno je to u radnoj verziji Strategije razvoja Grada Mostara 2022. – 2027. dostupnoj građanima na analizu i komentare, a koja će biti strateški dokument za razvoj Grada Mostara.
Pročitajte još
Na području Grada Mostara većina stambenog fonda se nalazi u individualnim stambenim ili stambeno-poslovnim objektima. Ukupan broj individualnih stanova u kućama 1991. godine iznosio je 17.557 dok je taj broj u 2013. godini iznosio 34.044. Novijih podataka u dokumentu na osnovu kojeg će se određivati strategija razvitka grada do 2027. za sada nema.
U objektima kolektivnog stanovanja 1991. godine zabilježeno je 17.258 stanova dok je taj broj u 2013. godini iznosio 46.662.
Uz to, navodi se kako je bespravna gradnja jedan od velikih problema u Gradu Mostaru koji ima utjecaj i na zelene površine, pa je ''uprava tijekom 2015. godine donijela Plan demolicije kojim je predviđeno rušenje bespravno izgrađenih objekata na površini od 103.498,36 m2''.
''U prethodnom periodu došlo je do djelomičnog provođenja plana, ali nema egzaktnih podataka o tome koliko će se ovih površina moći iskoristiti kao 'zelena površina'. Ako se uzme konzervativna procjena da je 25-30 posto te površine moguće iskoristiti kao novu zelenu površinu, dolazi se do procjene od oko 30.000 m2 novih zelenih površina u gradu'', navedeno je.
Između ostalog, navodi se i kako je na području Grada Mostara u 2020 godini bilo 43.965 m2 uređenih zelenih površina, što je 0,34 m2 po stanovniku odnosno daleko ispod svjetske norme 14 m2.
''Mostar je prije rata imao više od 30 m2 zelenih površina po jednom stanovniku, ali stambeni blokovi su najčešće podizani na uništenim zelenim površinama'', priznaje grad u dokumentu.
