Bez novih elektrana BiH će uvoziti struju iz inozemstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Porast potrošenje električne energije u razdoblju od 2017. do 2026. godine na godišnjoj razini iznosit će oko 1,1 posto do visokih 2,9 posto. Zbog toga će tri elektroprivrede koje djeluju na prostoru BiH morati izgraditi nova elektroenergetska postrojenja za proizvodnju električne energije kako bi odgovorile tom izazovu.

Projekcije o povećanju potrošnje električne energije prognoziraju stručnjaci Enerdatina Global Energy Researcha, međunarodne kuće koja, kako stoji na njezinim službenim stranicama, nudi širok raspon izvješća o istraživanju industrije i temama koje obuhvaćaju energetska tržišta specifična za pojedinu zemlju, obnovljive izvore energije te tržišta cijena.

Analiza energetskoga tržišta BiH izvedena je iz najnovijih ključnih ekonomskih pokazatelja, čimbenika ponude i potražnje, trendova cijena nafte i plina te glavnih energetskih problema i razvoja energetske industrije, prenosi Večernji list.

''Analiza obuhvaća sveobuhvatno izvješće o energetskom tržištu i ažurirane podatke o tržištu energije u Bosni i Hercegovini s naglaskom na tržište nafte, plina, ugljena i električne energije. Izvješće pruža cjelovitu sliku o situaciji, dinamici, aktualnim pitanjima i budućim izgledima zemlje'', stoji u analizi spomenute istraživačke kuće.

Kako BiH, prema ranije potpisanim konvencijama, mora smanjiti emisiju plinova, a time i proizvodnju struje iz pogona koji utječu na zagađenje, kao što su termoelektrane, te da će, s druge strane, svake godine bilježiti veću potrošnju struje, traži se alternativa, poput gradnje obnovljivih izvora energije, kao što su solarne, vjetroelektrane, elektrane na biomasu…

Prije nešto više od godinu dana Odjeljenje tehničkih nauka (OTN) Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), formiralo je Odbor za energiju, energetiku i okoliš (EEO) koji u svojoj analizi napominje kako u BiH postoji nedostatak strateških dokumenata, ali da to ne treba biti prepreka za djelovanje Odbora i poduzimanje inicijativa, mjera, a posebno znanstveno-istraživačkih aktivnosti prema poboljšanju stanja i usklađivanju s trendovima i opredjeljenjima u širem okruženju i EU.

Pozivajući se na neke interne dokumente koje su tri elektroprivrede u BiH same napravile glede razvoja tržišta energije, iz ANU BiH napominju kako se već sada može sa sigurnošću zaključiti da se do 2030., a vjerojatno i do 2050. osnovna struktura proizvodnje i potrošnje energije u BiH neće bitno mijenjati i da će ugljen, uz hidropotencijal, ostati osnovni energent.

Tome treba, kako napominju, dodati i blagi porast zastupljenosti obnovljivih izvora energije, prije svega, vjetroelektrana i malih hidroelektrana. Opći zaključak je da će BiH bez izgradnje novih elektrana morati biti primorana na uvoz struje iz inozemstva.