BiH ni na mapi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
BiH na većini europskih i svjetskih foruma ima uglavnom marginalnu ulogu, iako u javnosti postoji osjećaj da ima veliki značaj u regionalnim i europskim okvirima, pišu Nezavisne novine.
''Teško može naći na mapi. Primjera radi, kad se radi o glavnim europskim transportnim koridorima u našoj regiji, oni se uglavnom nalaze u Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji. Ako govorimo o plinskoj i energetskoj infrastrukturi na zapadnom Balkanu, većina koridora je u Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj, a BiH nema nijednu stratešku tačku na jadranskoj obali koja bi bila atraktivna sa stanovišta ekonomskih ili drugih interesa'', pišu banjalučke novine navodeći kako ima samo ogranak jednog važnog europskog transportnog koridora - 5c, a riječni plovni put koritom rijeke Save nema europski značaj.
Krakovi za BiH
Čak i u eventualnim plinskim koridorima spominje se da bi BiH mogla dobiti krakove nekih većih sustava. Osim toga, ako pogledamo mapu elektroenergetske mreže, vidjet ćemo da nijedan europski koridor ne prolazi teritorijom BiH, iako se dužnosnici hvale da imamo veliki potencijal u ovoj oblasti.
Nasuprot tome, BiH ima najkompliciraniju unutarpolitičku situaciju, s najviše etničkih grupa čija prava nisu riješena na način koji bi zadovoljio sve njih, pa zemlja trpi političku nestabilnost u istom trenutku kada čak ni u regionalnim okvirima nema veliku važnost, pišu Nezavisne novine. U takvoj situaciji može se lako objasniti zašto se u europskim krugovima BiH spominje samo kao potencijalni izvor terorizma, ekonomske stagnacije i nestabilnosti. Iako Europska komisija pokušava BiH uključiti kroz makroregionalne inicijative, poput Dunavske ili Jadranske, BiH i dalje nije uspjela postići veću vidljivost u njihovim okvirima.
Nestabilnost
U Europskoj komisiji preporučuju BiH da se aktivnije uključi u ove makroregionalne inicijative jer joj mogu pomoći ne samo da dobije financijska sredstva i stručnu pomoć kroz europske fondove, nego i da stekne potrebno iskustvo u budućim pregovorima o članstvu.
''Ono što je jedinstveno za ove inicijative je da omogućavaju zemljama aspirantima na članstvo da sudjeluju u projektima na ravnoj nozi sa zemljama članicama i tako rade na pitanjima od zajedničkog interesa, ali i da pojačaju međusobno povjerenje između zemalja, administracija i građana'', rekao je Jean-Pierre Halkin, šef Odjela za makroregionalne strategije Europske komisije za Nezavisne.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banja Luke, kaže da BiH niti ima strateški važnu poziciju, niti ima neke velike resurse koji bi drugima bili zanimljivi. Osim toga, kako ističe, sama politička nestabilnost u zemlji ne dozvoljava da se bilo tko odluči da se ozbiljnije posveti nekim svojim poslovima i nađe svoj interes u BiH.
BiH bez aduta
''Ne vidim neke velike resurse koje bi BiH mogla iskoristiti kao neki adut u međunarodnim odnosima. I energetski smo mnogo siromašniji nego što se misli. U prijevoznom smislu također je situacija loša, a transport je postao okosnica razvoja. Dakle koje prednosti mi imamo? Nešto bi se sigurno moglo i naći, ali to bi trebalo dobro izanalizirati i razmisliti, i da opet nemate punu participaciju, nego da to bude nešto marginalno'', smatra Šolaja.
Na pitanje kako tumači da onda prosječni stanovnik BiH misli da smo u globalnim okvirima značajni, on kaže da to dijelom dolazi zbog statusa bivše Jugoslavije, ali i ratnih događanja tijekom devedesetih kad je BiH bila na naslovnicama svjetskih medija.
''A imate i političke elite koje kroz medijski sustav nastoje fokusirati procese kao da se sve vrti oko nas'', zaključuje Šolaja.
