Čapljina: Slana voda više neće biti problem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Projekt odvodnje i navodnjavanja “Višićka kaseta”, područja između čapljinskih naselja Višići, Čeljevo, Gnjilišta i Parka prirode Hutovo blato, uskoro bi trebao prijeći u izvedbenu fazu, piše Večernji list.

Natječajna procedura

''Općinsko vijeće Čapljina donijelo je odluku kojom se projekt proglašava općim interesom, obavljene su javne rasprave, pred potpisivanjem smo sporazuma – ugovora, o održavanju, upravljanju i funkcioniranju sustava s krajnjim korisnicima... U završnoj fazi je i registracija Udruge “Višićka kaseta”, sada čekamo natječajnu proceduru, odnosno odabir izvođača radova pa da se krene u onu, na terenu, vidljivu fazu realizacije'', kaže Marijan Brajković, predsjednik UO Udruge “Višićka kaseta”.

Općinsko vijeće Čapljina donijelo je odluku o pristupanju realizacije projekta navodnjavanja i odvodnje područja “Višićka kaseta”. Nositelj aktivnosti je Općina Čapljina u suradnji s Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, temeljem sporazuma Vlade FBiH i Svjetske banke o provedbi projekta navodnjavanja, uz novčanu potporu Međunarodne asocijacije za razvoj.

 Bit će obuhvaćeno područje od oko 1250 hektara plodnog zemljišta, na kojem posluju dva velika gospodarska subjekta – tvrtka “Agroherc”, proizvođač voća, grožđa i sadnog materijala, koja gazduje s 210 hektara te tvrtka “Vita-Vi” s oko 390 hektara, a ostalo pripada individualnim vlasnicima.

Uz obradivo zemljište, na važnost projekta upućuju i brojke o njegovoj ukupnoj vrijednosti, od osam do 10 milijuna KM.

Utjecaj na okoliš

Riječ je o kapitalnom projektu u poljoprivredi, kakvog odavno nije bilo na jugu Hercegovine. Nakon što je održana osnivačka skupština Udruge “Višićka kaseta” u čiji su upravni odbor ušli predstavnici MZ Višići, Čeljevo i Gnjilišta, općine Čapljina i tvrtki “Agroherc” i farma “Vita-Vi”, održana je i javna rasprava o utjecaju na okoliš projekta navodnjavanja i odvodnje.

Projekt je dodatno aktualiziran zaslanjivanjem podzemnih voda. Naime, mjerenja pokazuju da je slana voda kroz Neretvu, odnosno njezinim dnom kao teža, stigla do čapljinskog područja, što je otežalo neke proizvodnje, primjerice sadnog materijala.

Inače, za kišnih godina područje obuhvaćeno projektom ima problema s podzemnim vodama, a zbog intenzivne poljoprivredne proizvodnje povrća u zatvorenim prostorima potrebna je čista voda.

Predviđena gradnja crpne stanice na Neretvi u blizini pošte u Višićima, odakle će glavni cjevovod ići ulicom Misir na čijem kraju će se račvati prema Gnjilištima, Čeljevu, stadionu Čaeri te rijeci Krupi.