Druga strana priče – Dalekovod kroz Hercegovinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na održanoj Javnoj raspravi, 18. studenog 2024. godine, razmatrana je Studija utjecaja na okoliš za planirani dalekovod 2 x 220 kV koji bi povezivao vjetroelektranu Široka Draga i mjesto priključka u Posušju.

Projekt, dugačak 46 kilometara, izazvao je brojna pitanja među stručnjacima i lokalnim stanovništvom zbog mogućih utjecaja na okoliš i zajednicu.

Kao konzultantska firma koja je izravno pogođena ovom temom, želimo istaknuti ključne aspekte rasprave te ukazati na zabrinutosti koje su se pojavile u vezi s budućom izgradnjom i operacijama dalekovoda.

Na pomenutoj Javnoj raspravi prisutni su bili predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao moderatori javne rasprave i nositelji projekta, predstavnici firme IMRES Smart Greenergy d.o.o. kao opunomoćenici investitora Elektroprijenos A.D. Banja Luka, te mi-  predstavnici TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar, kao izrađivač i ovlaštena organizacija od strane Federalnog Ministarstva okoliša i turizma za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite okoliša.

Daleko smo od tvrdnje da smo savršena konzultantska firma, i naravno da su i u našem radu kao i svakom drugom moguće greške, ali mišljenja smo da je pomenuti dokument izrađen u potpunosti u skladu sa Smjernicama za izradu fizičke studije o procjeni utjecaja na okoliš u FBiH (SPUO), objavljenim na službenoj stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma te da je pri izradi istog uložen maksimalan rad i napor djelatnika, što je uključivalo prikupljanje svih dostupnih podataka, obilazak terena te analizu istih.

Također, bitno je napomenuti da smo firma koja do sada, u svome 30-godišnjem radu, nije imala problema sa zakonskim osnovama kao i prosipanjem svoga ugleda, i to sada sigurno ne planiramo početi raditi. Sva neosnovana vrijeđanja po pitanju ugleda naše organizacije kao i naših djelatnika putem facebook objava i drugih platformi nećemo dozvoliti.

Apsolutno podržavamo pravo svakog pojedinca kao i udruga u obrani svojih prava i interesa, ali na jedan pravedan i transparentan način.  Za vrijeme prošle javne rasprave nažalost svjedočili smo nemogućim uvjetima za transparentno obrazloženje bitnih stvari vezanih za izradu predmetne Studije gdje smo svjedočili postavljanju istovremeno i po 15 pitanja bez dozvoljavanja mogućnosti da se odgovori na ista kao i pitanjima koja se ne odnose na izradu Studije te manipulacijama, omalovažavanju djelatnika koji su sudjelovali na izradi predmetne dokumentacije, omalovažavanju njihovog obrazovanja kao i  iskustva. Bitno je napomenuti da su isti ti djelatnici ovlašteni od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izradu ove vrste dokumenata, te da su prošli svu potrebnu provjeru prilikom dobivanja Rješenja za izradu stručnih poslova iz oblasti zaštite okoliša.

Glavne kritike i primjedbe koje su iznijeli nazočni su pravnog karaktera, vezani za kulturnu i prirodnu baštinu te njihov prijedlog alternativne trase a iste dolje citiramo po točkama zajedno sa našim odgovorima, u cilju razjašnjavanja svih nejasnoća:

• Nedostatak pravne osnove za javni interes: Mnogi su se osvrnuli na pitanje kako je taj projekt, koji je očito privatni, dobio status javnog interesa, što je inače rezervirano za državne projekte. Ovo otvara sumnju na moguće zaobilaženje zakonskih procedura (javno – privatni projekt s uključenim državnom firmom Elektroprijenos + strani kapital neke firme iz Belgije).
• - Projekt u niti jednom trenutku nije bio privatni, niti može biti privatni. Prema Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sistema električne energije u Bosni i Hercegovini kao i Pravilniku o priključku vlasnik i investitor svih 110 kV, 220 kV, 400 kV, pa tako i predmetnog dalekovoda može biti samo i isključivo državno poduzeće  Elektroprijenos A.D. Banja Luka.  Tvrdnje i navodi neke potencijalne „vlasničke strukture“ predmetnog dalekovoda su totalna neinformiranost ili namjerno potpirivanje javnosti od strane neupućenih  ljudi koji imaju za cilj naštetiti ugledu projekta dalekovoda bez da su se prije toga potkrijepili istinitim činjenicama. Kao što smo naveli, Elektroprijenos A.D. Banja Luka je investitor i vlasnik predmetnog dalekovoda.
• Izostanak ključnih suglasnosti: U Studiji nedostaju suglasnosti i mišljenja svih razina vlasti, uključujući županijske zavode i ministarstva nadležna za zaštitu kulturne baštine i prirode. Posebno je istaknuto kako Federacija prema presudi Ustavnog suda iz 2010. nema nadležnost nad kulturnom politikom koja pripada županijama.
• - Kako je navedeno i na stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sva dokumentacija je dostupna na uvid svim zainteresiranim osobama u prostorijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, pa tako i uredu firme IMRES Smart Greenergy d.o.o. Sve zakonom propisane suglasnosti su pribavljene i ishođene prije izrade Studije utjecaja na okoliš.

Bitno je istaknuti kako u Hercegbosanskoj županiji nije uspostavljen Zavod za zaštitu spomenika, a Zakon o zaštiti kulturno-povijesne baštine u Hercegbosanskoj županiji je još u Nacrtu te nije usvojen. Stoga, nadležnost nad postupanjem preuzima Zavod za zaštitu spomenika uspostavljen pri Federalnom ministarstvu kulture i športa od kojeg smo na temelju iscrpne Arheološke studije, koja uključuje terenski obilazak cjelokupne trase, ishodili Prethodnu arheološku suglasnost koja je jedina zapravo potrebna za svrhu izrade Studije utjecaja na okoliš, pa na posljetku i Konačno Pozitivno stručno mišljenje za trasu predmetnog dalekovoda kojim je utvrđeno da trasa dalekovoda NIJE U KOLIZIJI s niti jednim arheološkim nalazištem, pa tako ni s gomilom koja bi potencijalno mogla biti arheološko nalazište.

Stoga, tvrdnje koje su navedene gore u tekstu, NISU UTEMELJENE. 

• Kulturna baština: Studija je ignorirala značajne arheološke lokalitete, poput rimskog naselja u Vinici, čiji je postupak proglašenja nacionalnim spomenikom u tijeku. Lokalitet je spomenut s nepreciznim i zastarjelim podacima iz arheološkog leksikona, bez provedenih arheoloških ispitivanja. Postavljeno je pitanje kako i na koji način je utvrđeno da će dalekovod biti udaljen 57 metara od lokaliteta bez terenskih istraživanja i zašto nisu konzultirani stručnjaci za arheologiju. Rimske ceste, od kojih su neke bile i magistralne nisu spomenute.
• - Navedeno rimsko naselje u Vinici, nema nikakve kolizije s predmetnim dalekovodom, što je potvrđeno „Elaboratom o preventivnim arheološkim istraživanjima“ u svrhu rekognosciranja terena koji je uključivao terenski obilazak duž cijele trase kako je i navedeno u predmetnoj Studiji.
• Estavela Brina:Estavela Brina, najdublja na Dinarskom području, predstavlja važan hidrološki fenomen, no u Studiji se ovaj prirodni biser, iznad kojeg neposredno prolazi trasa dalekovoda, tretira tek marginalno. Istaknuto je kako teška mehanizacija može nepovratno oštetiti podzemne kanale I narušiti tokove vode koji utječu na vodoopskrbu Imotskog (izvor Opačac). Niti su provedena potrebna istraživanja, niti je predviđena adekvatna zaštita ovog fenomena.
• - Budući da se prilikom izrade Studije kontaktiralo speleološko društvo koje je i identificiralo navedeno NESLUŽBENO nalazište, isto nije dalo ovako „potrebne“ informacije za daljnju izradu. Također, budući da se Studija temelji na postojećim i istraženim podacima, bilo kakva literatura koja govori o ovom fenomenu nije bila dostupna. Uslijed građevinskih radova postavljanja dalekovodnih stupova i  prilikom PLITKOG temeljenja istih neće doći do narušavanja podzemnih vodotoka kao i nepovratnog narušavanja podzemnih kanala. Prilikom izvođenja građevinskih radova investitor je u obvezi i angažirati će odgovarajući speleološki nadzor.
• Geomorfološki elementi: Gradine, ponori i drugi značajni elementi krajobraza kroz koje prolaze pristupne ceste stupovima nisu obrađeni u Studiji.
• - Svi navedeni geomorfološki elementi su obrađeni u Geotehničkom projektu od strane ovlaštenog projektanta, te na temelju izvedenog inženjersko-geološkog i geološkog kartiranja te terenskog obilaska trase, podaci o istim dati su u Studiji. U Studiji je točno navedeno da će se koristiti postojeće šumske prometnice te da će se privremeni pristupni putevi planirati da se u što većoj mjeri zaobilaze područja visoke vegetacije i prilikom formiranja istih neće doći do promjene prirodne morfologije terena. Nakon izgradnje zahvata sanirat će se područja privremenih pristupnih puteva na način da se područje dovede u prvobitno stanje. Bitno je naglasiti da ti pristupni putovi dok ne zarastu ponovno šumskom vegetacijom čak mogu i doprinijeti boljoj zaštiti od požara. Također, kako se i navodi u Studiji prilikom izgradnje istih preporučen je povremeni arheološki nadzor.
• Neadekvatna procjena biljnog i životinjskog svijeta: Područje bogato zaštićenim vrstama ptica i divljači nije kvalitetno istraženo. Posebno zabrinjava činjenica da je zabilježeno 75 vrsta ptica, među kojima su neke na rubu izumiranja, dok su zaključci o neškodljivosti projekta doneseni bez potrebnih istraživanja. Na pitanje stručnjaka o osnovanosti tvrdnji izrađivači su priznali da istraživanja tek planiraju provesti, što je izazvalo negodovanje.
• - Informacije o flori prikupljene su na osnovu terenskog obilaska biologa (gdje su se koristili potrebni ključevi za determinaciju biljnih vrsta), prikupljanjem stručne literature za dato područje te prikupljanjem zadnje objavljenih informacija šumarije Tomislavgrad. Bitno je napomenuti da su se prilikom izrade Studije kontaktirale udruge koje bi mogle i trebale imati najrelevantnije informacije navedenog područja, međutim iste nikad nisu dale odgovor na postavljene upite. U Studiji se jasno navodi u prijedlogu mjera za ublažavanje i praćenje stanja okoliša da je potrebno izbjeći staništa flore koja se nalaze na Crvenoj listi FBiH te prilikom izvođenja radova investitor je dužan angažirati stručno lice za praćenje istih.
• - Budući da Buško jezero pripada migratornom području ptica, za potrebe izgradnje vjetroparka Široka Draga izvršen je monitoring ptica u periodu od jedne godine gdje je zabilježeno navedenih 75 vrsta. Važno je napomenuti da u područje navedenog monitoringa ulazi početni dio trase do mjesta Gornja Prisika. Prilikom projektiranja isključivo se pazilo da se provode mjere zaštite od kolizije i elektrokucije, te se u Studiji navodi da se u slučaju nailaska na podzemna staništa obustave radovi te obavijesti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, a u slučaju pronalaska gnijezda izvrši premještanje istih. Studija nalaže u prijedlogu mjera da se nakon izgradnje dalekovoda provede monitoring ptica i šišmiša.
• Izostanak analize alternativnih rješenja: Iako Studija tvrdi da su alternative „neodržive“ zbog nedostatka projekata, nije pružen jasan prikaz razmatranih opcija. Logično bi bilo iskoristiti I ojačati već postojeće trase dalekovoda, čime bi se izbjegla nova devastacija prirode i krajobraza.
• - Alternativna rješenja se odnosne isključivo na tehnička rješenja kako je i navedeno u studiji poglavlja 2.9. Uzimajući u obzir mišljenje stručnih lica da li postoji mogućnost ojačanja već postojećih dalekovoda, postavljamo pitanje da li ovakvo navođenje i prijedlog za pojačanje ima stručne osnove za ovakav upit.  Zbog samih razlika u tehničkoj izvedbi 110 kV i 220 kV dalekovoda (visine stupova, kapacitet snage, temeljenje i dr.) nije moguće izvršiti promjenu naponskog nivoa već postojećeg 110 kV dalekovoda.

Prema „Elaboratu tehničkog rješenja priključka VE Široka Draga prijenosni sistem BiH“ analizirana su sva moguća tehnička rješenja priključka vjetroelektrane Široka Draga na prijenosni sistem BiH. U Elaboratu je utvrđeno jedino moguće tehničko rješenje priključka, kao i sama trasa planiranog 2x220 kV dalekovoda. Predložena trasa, koja je usklađena s Elektroprijenosom BiH vodeći se načelima, ispunjava:

• o tehničke i klimatske parametre,
• o zakonski definiranu udaljenost od naseljenih mjesta i od svih bitnih lokaliteta gdje dalekovod može narušiti njihov integritet,
• o načelo korištenja državnog zemljišta u što većoj mjeri u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
• Pozivanje na neusvojene prostorne planove: Kao pravna osnova navedeni su nacrti prostornog plana općine Tomislavgrad i Zapadno-hercegovačke županije, koji nisu službeno usvojeni, što dovodi u pitanje zakonitost oslanjanja na njih.

• - Pravna osnova predmetnog dalekovoda nisu nacrti prostornih planova jer oni ne mogu biti pravna osnova za pokretanje postupka po bilo kakvoj osnovi. Pravna osnova za pokretanje postupka ishođenja dozvola je Prostorni plan Hercegbosanske županije iz 2023. godine kao i Pozitivno mišljenje Ministarstva prostornog uređenja Županije Zapadnohercegovačke, gdje se Investitor kao zainteresirana strana obratio nadležnom ministarstvu s upitom za predmetnu trasu te ishodio Pozitivno mišljenje s naglaskom da će se prilikom izmjene prostornog plana usvojiti trasa dalekovoda kao dio prostornog plana. S ovim navedenim, Investitor je stekao pravnu osnovu na temelju kojeg je pokrenut postupak ishođenja dozvola. 

• Zaključna razmatranja

„… Jedini predstavnik institucija, iz Agencije za sliv Jadranskog mora iz Mostara, iznio je zabrinjavajuću činjenicu da ih nitko nije tražio suglasnost prilikom izrade vodne studije, već su mišljenje/suglasnost dale samo županijske službe.“

• - Gore navedena izjava je netočna. Agenciji za vodno području Jadranskoga mora se obratio Investitor u svrhu ishođenja vodnih suglasnosti. Agencija je uputila odgovor u kojem je navela kako nisu nadležni za izdavanje prethodne vodne suglasnosti, te uputila Investitora na ishođenje iste, županijskim ministarstvima, što je Investitor na koncu učinio i ishodio prethodne vodne suglasnosti nadležnih organa HBŽ-a i ŽZH-a.

Sva dokumentacija je dostupna u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma kao i prostorijama ureda firme IMRES Smart Greenergy d.o.o. Livno.

Izgradnjom 220 kV dalekovoda omogućuje se potencijalna izgradnja 220 kV/35 kV trafopostrojenja (distributivne trafostanice) čime bi se osigurala stabilnija distributivna mreža i kvalitetnije napajanje potrošača.

TEHNOZAŠTITA d.o.o. Mostar