Dokle je BiH stigla?
Europska komisija o provedbi SPP-a
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predstavnici Europske komisije i Bosne i Hercegovine (BiH) sastali su se u Bruxellesu 13. prosinca 2018. radi razgovora o provedbi SSP-a i usklađivanju propisa o pravnoj stečevini EU te standardima u oblasti transporta, energetike, zaštite okoliša, klimatskih promjena i regionalnog razvoja, priopćilo je Izaslanstvo EU u BiH.
Sastankom je predsjedavao Detlev Boeing iz Glavne direkcije za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR) Europske komisije, a supredsjedavala je Brankica Pandurević, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Sastanku su prethodile konzultacije s predstavnicima civilnog društva u Izaslanstvu EU u Sarajevu.
U vezi s povezivanjem, Komisija je naglasila da je ostvaren izvjestan napredak u pogledu izgradnje brze ceste i mosta na prijelazu Svilaj te daljnjih aktivnosti u projektu izgradnje mosta u Gradiški. Komisija je istovremeno pozvala BiH da ubrza napore na provedbi mjera iz reforme povezivanja u oblasti transporta i energetike.
U sektoru transporta, Komisija je prepoznala napore BiH na jačanju sigurnosti puteva i naglasila potrebu za dodatnim napretkom. Smatra da je najvažnije da BiH uskladi propise u oblasti transporta opasnih roba s pravnom stečevinom EU. Potrebno je dodatno ojačati administrativne kapacitete organa i tijela BiH, kao što je Agencija za civilnu avijaciju.
Komisija je pozdravila zajedničku deklaraciju za novu regionalnu strategiju za željeznice, koju su potvrdile BiH i druge zemlje zapadnog Balkana na 2. sastanku Ministarskog vijeća Transportne zajednice u Bruxellesu, održanom 10. prosinca 2018. godine.
U oblasti energetike, Komisija je pozdravila usvajanje cjelodržavne Okvirne energetske strategije i pozvala na njenu brzu provedbu. Ovo je u suprotnosti s izostankom napretka u usklađivanju u oblasti električne energije i gasa, pa Komisija naglašava da je potrebno hitno donijeti zakon na državnom, a potom i na drugim nivoima. Nepostojanje zakonodavnog okvira značajno ometa učinkovito integriranje BiH na regionalna energetska tržišta i predstavlja stvarnu prepreku daljnjim reformama i ekonomskom razvoju.
Kad je riječ o zaštiti okoliša, Komisija je pozvala BiH da počne na koordiniran način primjenjivati cjelodržavnu strategiju za usklađivanje zakonodavstva o okolišu (Environmental Approximtion Strategy – EAS), koja je usvojena u maju 2017. godine te da unaprijedi svoj pravni okvir, osnaži administrativne kapacitete i poboljša međuinstitucionalnu suradnju.
Posebno je naglašena hitna potreba za boljim praćenjem i djelotvornijim cjelodržavnim mjerama za borbu protiv visokog stepena onečišćenja zraka u mnogim dijelovima zemlje. BiH mora razviti cjelodržavnu strategiju zaštite okoliša koja obuhvaća sve relevantne sektore, kao što su upravljanje otpadom i vodama, kvaliteta zraka, industrijsko onečišćenje i zaštita prirode.
Komisija cijeni dobru suradnju s BiH na Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu i i aktivno sudjelovanje BiH u povezanim regionalnim programima.
Kad je riječ o klimatskim promjenama, usklađivanje i provedba pravne stečevine Europske unije zahtijeva značajne cjelodržavne i koordinirane napore u zemlji. BiH se mora fokusirati na provedbu Pariškog sporazuma, svod doprinosa koji je utvrđen na državnom nivou i na integriranje klimatskih aktivnosti u druge sektore, kao što su energija, transport i poljoprivreda.
U segmentu regionalnog razvoja, Komisija je ponovno istakla potrebu za donošenjem državne strategije regionalnog razvoja kako bi BiH imala koristi od pomoći EU. Komisija je podsjetila na obavezu iz SSP-a o uspostavi regija prema europskoj klasifikaciji.
Komisija je naglasila potrebu za jačanjem administrativnih kapaciteta BiH u smislu programiranja, provedbe i evaluacije sredstava EU.