Europski parlament traži strože praćenje inozemnih ulaganja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnici Europskog parlamenta blizu su usuglašavanja prijedloga direktive kojim bi se proširile ovlasti Europske komisije za ispitivanje inozemnih ulaganja u kontekstu sve izraženije zabrinutosti zbog kineskih akvizicija u Europi.

Odbor EP-a za međunarodnu trgovinu raspravlja o oko 450 amandmana na prijedlog direktive koji je EK prošle godine uputio u proceduru, a uskoro bi mogli dovršiti i vlastiti prijedlog. Glasovanje se očekuje u ponedjeljak, kazalo je za Reuters nekoliko dužnosnika upućenih u tok rasprave.

Prijedlog odbora bit će stroži od onog Komisije u nekoliko aspekata, tvrde dužnosnici - proširit će listu sektora podložnih provjeri i i obvezat će Bruxelles na analizu sumnjivih ulaganja. U prijedlogu Komisije analiza je bila stvar izbora.

Parlamentarci također nude puno širu definiciju važne infrastrukture i tehnologija koji mogu aktivirati postupak praćenja. Popisu su tako dodani mediji, luke, automobilski sektor i izborna infrastruktura.

Naglašena je također važnost zaštite osobnih podataka građana EU-a i pojačan je fokus na ulaganja koja se možda provode pod državnim utjecajem, čime su uvažene bojazni da kineske tvrtke kupuju europske konkurente u sklopu industrijske strategije osmišljene pod dirigentskom palicom Pekinga.

"(Prijedlog parlamentarnog odbora) bit će jači od prijedloga Komisije. Uključeno je više sektora, dodano je puno toga", kazao je dužnosnik EU-a koji sudjeluje u raspravama.

Iako bi predložena direktiva dala Komisiji pravo na izdavanje mišljenja i prikupljanje informacija o ulaganjima od zemalja-članica, konačnu odluku o odobravanju, odnosno blokadi donosile bi zemlje članice, napominje Reuters.

Nakon što odbor za trgovinu usvoji prijedlog direktive, on bi trebao u što kraćem roku proći "tripartitne" pregovore s Komisijom i Europskim vijećem kako bi se izbjeglo glasanje na parlamentarnoj sjednici prema punoj proceduri, tvrdi nekoliko dužnosnika.

Da bi direktiva bila usvojena potreban je konsenzus sve tri europske institucije, napominje Reuters.

"Želimo da sve ide brzo, ne želimo ugroziti ravnotežu kompromisa", tumači neimenovani europski dužnosnik.

Francuski parlamentarni zastupnik Franck Proust, voditelj parlamentarnih rasprava o praćenju ulaganja, signalizirao je da je kompromis blizu ali nije želio govoriti o njegovom sadržaju.

Čini se malo vjerojatno da će Europsko vijeće prihvatiti jaču verziju, koja u strateška područja ubraja i poljoprivredno zemljište, sportske objekte i usluge klađenja, ističe Reuters.

Aktualna predsjedateljica EU-a Bugarska inzistira na kompromisu u Vijeću koji bi mogao utrti put zaključenju direktive do kraja godine.

Reutersovi izvori opisali su pak tri skupine zemalja koje se protive strogoj direktivi o praćenju inozemnih ulaganja.

Po njima, prvu čine zagovornice slobodne trgovine poput Danske, Švedske, Nizozemske i Velike Britanije, drugu malene zemlje poput Luksemburga, sumnjičave prema mogućim nastojanjima Europske komisije da se domogne što većih ovlasti, a treću zemlje koje su imale koristi od kineskih ulaganja, poput Portugala, Malte, Mađarske i potencijalno Grčke.

"Portugalski dužnosnici naznačili su da se toliko boje da bi mogli izgubiti kineska ulaganja da si ne mogu priuštiti podupiranje ovog prijedloga", kazao je jedan od europskih dužnosnika.

Izvorni prijedlog Komisije, predstavljen u rujnu prošle godine, sastavljen je na zahtjev Njemačke, Francuske i Italije.

Berlin se zabrinuo nakon što je kineski proizvođač kućanskih aparata Midea 2016. godine preuzeo njemačkog proizvođača industrijskih robota Kuku a bojazni je dodatno pojačao kineski proizvođač automobila Geely kupnjom 9,7-postotnog udjela u njemačkom Daimleru.

Istraživanje Zaklade Bertelsmann, objavljeno u utorak, uoči posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Pekingu, pokazalo je da je 64 posto kineskih ulaganja u Njemačkoj u protekle tri godine bilo usmjereno u sektore koje Peking svrstava u prioritete strategije "Made in China 2025", navodi Reuters.