Na brdu Hum
FOTO/VIDEO Nekada je Mostar imao stanicu za mjerenje potresa, danas to izgleda ovako
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jako malo ljudi zna da je Mostar do 1993. godine imao Seizmološki zavod.
Priču o ovoj temi pokrenula je vijećnica Snježana Brkić na jednoj od sjednica Gradskog vijeća zatraživši informacije o tome zna li Grad što je bilo i što će biti s ovim objektom.
Nalazio se, navela je, na brdu Hum, a nosio je naziv Geofizički opservatorij, Seizmološka stanica, pa Geofizički zavod Mostar.
Brkić navodi da su, kao dio nebrige, 1993. godine ove prostorije opljačkane, oprema uništena, a dokumentacija bačena.
Upit o našoj seizmološkoj prošlosti uputili smo i Gradu Mostaru, no nismo uspjeli dobiti informacije niti o onom što je bilo, niti o postojanju eventualnih planova za rekonstrukciju ovih prostorija i ponovno aktiviranje ovog Zavoda. Kratko smo dobili informaciju kako se ''Grad ne bavi seizmologijom'', te da je ''moguće da su prostorije u njihovom vlasništvu''.
Gdje se vrše mjerenja danas?
U Federalnom hidrometeorološku zavodu su naveli kako ne raspolažu informacijama o ovom zavodu na brdu Hum, a da se mjerenja danas očitavaju seizmografom koji djeluje u sklopu njihove meteorološke stanice na Bijelom brijegu.
''Na području Hercegovačko-neretvanske županije u sklopu NATO projekta pod nazivom ''Harmonization of seismic hazard maps for Western Balkan Countries"(BSHAP) postavljen je digitalni seizmograf GEOTECH 24, na lokalitetu meteorološke stanice Mostar - Bijeli brijeg, pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Seizmografi su internetskom mrežom povezani sa Centrom za akviziciju i obradu podataka, gdje se u svakom trenutku mogu očitovati potresi. Svi podaci sa seizmoloških stanica dolaze u Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo na Bjelavama gdje su instalirana dva kompjutera za akviziciju i obradu podataka'', naveli su za Bljesak.info iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Inicijativa za obnovom
Inicijativa za obnovom i ponovnim pokretanjem i aktiviranjem Seizmološke stanice odnosno Geofizičkog zavoda Mostar na brdu Hum, te ponovne uspostave geofizičkog laboratorija za planiranje grada pokrenuta je i na XLII. sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara.
''Grad Mostar se nalazi u seizmički aktivnom području. Posljedice potresa najviše ovisi o gustoći naseljenosti i seizmičkoj otpornosti zgrada. Okolišne posljedice najčešće uključuju zagađenje zraka, vode i tla. Pri tome brzo i djelotvorno medicinsko djelovanje ovisi ne samo o dobroj organizaciji i pripremljenosti zdravstvenih djelatnika nego i o spremnosti i opremljenosti civilne zaštite, vatrogasne službe i pripadnika Gorske službe spašavanja'', navela je vijećnica Brkić u svom obrazloženju za pokretanjem ove inicijative.
Potresi u Hercegovini
Navodi kako Hercegovinu i bližu okolicu godišnje pogodi u prosjeku od 250 do 1000 potresa, ali ljudi većinu ne osjete, već samo precizni instrumenti.
''Najjači potresi Hercegovinu i bližu okolicu pogodi svakih 20 do 22 godine 1907. – Počitelj (Magnituda/po Richteru 5,7), 1927. – Ljubinje (Magnituda/po Richteru 6,0), 1942. – Imotski (Magnituda/po Richteru 6,2), 1962. – Makarska (Magnituda/po Richteru 6,2), 1969. – Banja Luka (Magnituda/po Richteru 6,6), 1970. – Gacko (Magnituda/po Richteru 5,0). Godišnje ih se dogodi u prosjeku od 250 do 1000, ali ljudi većinu ne osjete, već samo precizni instrumenti. Seizmograf registrira pomak, brzinu tla na mostarskom području svakih 22 sata, a nešto jači svakih 44 sata'', dodala je.
Ranija stanica, kako je navela vijećnica, radila je u okviru Zavoda za planiranje grada, a opremio ju je UNESCO i bila je dio svjetske seizmološke mreže.
''Stanica je snimala pokrete zemlje, analizirala i izrađivala dokumente za opće dobro grada i njegovih građana, a posebno u funkciji izrade prostornih, urbanističkih i provedbenih planova te izgradnje značajnih objekata. Dugoročna razvojna vizija stoga je nužna kao i reaktiviranje Seizmološkog zavoda Mostar kako bi se u budućnosti donekle smanjile posljedice'', navela je.
U međuvremenu, dok nadležni dobiju dugoročnu razvojnu viziju, kako bi se u budućnosti donekle smanjile posljedice, donosimo vam galeriju fotografija kako prostorije nekadašnjeg Zavoda izgledaju danas.