Novac
Grad o pročistaču: Najveći problem je mulj
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Jedan od krucijalnih problema Postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV) su troškovi i način zbrinjavanja otpadnog mulja koji nastaje kao nus–produkt pročišćavanja otpadnih voda'', navedeno je u dokumentu o prijedlogu Proračuna Grada u dijelu o pročistaču.
Navodi se kako je postrojenje počelo s probnim radom 22. lipnja 2018. godine ''otpuštanjem klapne ispod mosta Hasana Brkića čime su otpadne vode desnoobalnog kolektora preusmjerene na postrojenje za preradu otpadnih voda''.
Mulj na Uborku
''Time je otpočela faza testiranja opreme, ispitivanja opreme (trial –run) te formirana je neslužbena radna jedinica koja rukovodi s PPOV'', navodi se i dodaje kako je ''naknadno dobivena dozvola Federalnog Ministarstva okoliša i turizma za puštanje u probni rad postrojenja''.
Postrojenje je, kako se navodi, u fazi preuzimanja troškova održavanja, radilo s 30% dotoka otpadnih voda, odnosno bio je spojen samo desnoobalni kolektor s 30% rekonstruirane mreže koja je spojena na postrojenje.
''Troškovi koje je 2018. godine preuzela Služba za komunalne poslove su obuhvaćali troškove održavanja sukladno Sporazumu između Grada i JP Vodovoda a koji su se odnosili na troškove osoblja na PPOV i troškove za kemikalije. Godine 2019. Služba za komunalne poslove je preuzela i troškove električne energije i troškove zbrinjavanja komunalnog otpada s rešetki'', navodi se i dodaje kako su u proračunu formirane nove stavke koje su obuhvaćale ''troškove električne energije i troškove zbrinjavanja otpada, pijeska i digestiranog mulja''.
Grad navodi kako je okolišnom dozvolom kojom je otpočela izgradnja postrojenja, a koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, predviđeno je da otpadni mulj odlaže na regionalnu deponiju Uborak.
Mulj u inozemstvo
''U okolišnoj dozvoli regionalne deponije Uborak nije obuhvaćena stavka koja je odnosi na zbrinjavanje otpadnog mulja te rukovodstvo spomenute deponije nije odobrilo transport na deponiju, te su se količine mulja privremeno nastavile odlagati u halu za skladištenje mulja na lokaciji PPOV i kasnije je izgrađen plato za privremeno odlaganje mulja za koji je FMOiT izdalo urbanističku suglasnost'', navedeno je.
Dodaje se kako je Grad Mostar 2019. godine angažirao Građevinski Istraživački Centar – GIC Mostar, koji je izradio Elaborat Plan upravljanja, transporta i odlaganja mulja s PPOV, te kasnije i Plan upravljanja otpadom s PPOV.
''Obzirom da je količina mulja na lokaciji PPOV već zapunila predviđene kapacitete, hitna mjera za zbrinjavanje mulja od strane GIC–a je da se isti transportira u inozemstvo, te je 2020. Služba za komunalne poslove provela međunarodni tender koji je dobila firma Kemeko–BH, te su obveze po istom prenesene u 2021. godinu radi međunarodnih licenci i dozvola za prekogranični tender. Ugovorom između Grada Mostara, JP Vodovod, JP Deponija i JP Komunalno postignut je dogovor da se sadržaj s rešetki transportira na regionalnu deponiju Uborak jer po Planu upravljanja otpadom okarakteriziran kao 'komunalni otpad'. Dana 8. lipnja 2020. godine je spojena građevina sifona u PPOV, te je time i povećan dotok otpadnih voda za 30%, što u konačnici znači da postrojenje rad i sa 60% kapaciteta dotoka. Međutim, digestor nije još ni testiran ni pušten u rad i nemamo saznanja koliko će povećati troškove njegova aktivacija'', naveo je Grad.
830 KM po toni
Dodaje se kako je trenutno zadnjim Sporazumom između Grada Mostara i JP Vodovod dogovoreno da se mjesečni iznosi rata koje JP Vodovod fakturira Gradu Mostaru ograniče na 80.000 KM mjesečno a ostatak troškova da snosi JP Vodovod.
U dokumentu se naglašava kako ''glavni problem predstavljaju troškovi zbrinjavanja mulja''.
''U 2020. godini Služba za komunalne poslove je provela postupak javne nabavke, koji nije realiziran te su troškovi preneseni u obvezu za 2021.godinu, a za 2021. godinu je potrebno planirati javnu nabavku za količine mulja preostale iz prethodnih godina i za tekuću 2021. godinu'', navedeno je.
Naime, aktualna tržišna cijena zbrinjavanja mulja je 830 KM po toni pa bi za zbrinjavanje godišnje količine bilo potrebno 1.699.840 KM.
''Sva potraživanja koja se isplaćuju JP Vodovod, isto poduzeće pravda fiskalnim računima a osoblje zaposleno na PPOV ovjerenom izjavom. Tu je potrebno prisloniti troškove održavanja sifonske građevine koji iznose: cca 20.000,00KM X 12 mjesec = 240.000,00KM (procijenjeno !!!) Što bi u konačnici iznosilo: 1.200.000 KM'', navodi se u dokumentu.
Opasni plinovi
Dodaje se kako bi u slučaju povećanja kapaciteta dotoka procijenjena cijena održavanja bi iznosile 51.000 KM mjesečno, odnosno 612.000 KM te da podaci iz prakse unazad 2,5 godine pokazuju da godišnji iznos novčanih sredstava za utrošak el. energije iznosi cca 280.000 KM.
Grad je objavio kako se svi troškovi koji su projektirani za 2021. godinu odnose na rad postrojenja bez rada digestora – te povećanju u slučaju da se pusti u rad digestor bi procijenjeno trebalo resetirati na projektirane vrijednosti održavanja PPOV.
Inače, digestor je poseban uređaj kojeg mora imati svaki laboratorij u kojem se radi s opasnim plinovima. A upravo je istraga Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije pokazala kako je zbog propusta u gradnji utvrđeno postojanje opasnih plinova koji mogu izazvati trovanje pa čak i eksploziju.
