Prekogranične suradnje
Hercegovina povukla milijune iz EU fondova, mogućnosti ima još
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hercegovina je kroz različite programe prekogranične suradnje iz europskih predpristupnih fondova 'izvukla' milijune maraka.
Tako je Dom zdravlja Mostar nositelj projekta koji je kroz europske fondove podržan sa nešto više od milijun eura.
Na projektu pod nazivom ''RACE'', uz mostarski Dom zdravlja, sudjeluje i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije te Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Apliciranje na projekt vodstvu Doma zdravlja Mostar predstavljao je veliki izazov.
Izazov menadžmentu
''Projekt 'RACE' je bio veliki izazov za nas jer do sada nismo imali iskustva sa europskim fondovima, posebno kad se uzme u obzir da je Dom zdravlja Mostar vodeći partner projekta'', rekla je za Bljesak.info glasnogovornica Doma zdravlja Ines Popovac, koja dodaje da ''menadžment Doma zdravlja kontinuirano radi i ulaže sve napore kako bi se unaprijedila kvaliteta usluga koje pružamo našim korisnicima, što je vidljivo kroz razne projekte koje smo implementirali zadnjih godina''.
Kroz ovaj projekt, navodi Popovac, konkretno će se unaprijediti Služba hitne medicinske pomoći kroz razne edukacije, opremu i kreiranje jedinstvenog protokola u slučaju masovnih nesreća. Također će se provoditi i edukacije drugih javnih službi koje su, kako tvrdi, usko vezane uz ovu oblast te edukacije građana u pružanju prve medicinske pomoći.
Osim stručnog kadra, kroz projekt će se raditi i na edukaciji građana, a sve u konačnici zbog utjecaja na smanjenje broja smrtnih slučajeva.
''Zajednički pristup projekta je uskladiti kvalitetu, standard, procedure, opremu i stručnu osposobljenost kadrova kojima je zajednički cilj unaprijediti kvalitetu usluge hitne medicinske pomoći u regiji. Tijekom implementacije projekta, stvorit će se krug edukativnog karaktera kojim je svrha kontinuirana edukacija kako stručnih kadrova, tako i običnih građana. Misao vodilja ovog koncepta leži na činjenici da je 3-5 minuta do dolaska hitne najvažniji za život pacijenta, te takvom edukacijom građana i postavljanjem vanjskih automatskih defibrilatora želimo broj smrtnosti smanjiti na najmanju moguću razinu'', kazala je Popovac.
Nastavak apliciranja
Druga faza projekta, navodi, je bazirana na zajedničkim vježbama sva tri aktera u projektnom programu kako bi dobili uigran i osposobljen, istreniran tim za zajednička djelovanja u slučaju većih nesreća, a napravljeni Protokol o suradnji jasno bi definirao postupke, aktivnosti i odgovornosti u slučaju masovnih nesreća.
'RACE' je prvi projekt mostarske zdravstvene ustanove no, tvrde, ne i posljednji.
''Svakako da planiramo ponovno aplicirati na projekte prekogranične suradnje, a ovaj projekt nam predstavlja značajnu referencu i ulazak u veliki svijet europskih fondova'', rekla je glasnogovornica.
'Susjed u nevolji'
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik, kao jedan od partnera na projektu, za Bljesak.info ističe kako će se projektom doći do ujednačavanja standarda prilikom profesionalnog djelovanja u regiji.
Pročitajte još
''Mi se vidimo kao ravnopravni partneri u ovom projektu kojem je za cilj, osim nabavke kvalitetne opreme i vozila, educiranje naših radnika-liječnika, medicinskih sestara/tehničara i vozača radi pružanja još kvalitetnije usluge hitne medicinske pomoći na našem području a to je i doprinos i promjene na bolje u našoj zajednici. Ujedno, a nije zanemarivo, doći će do ujednačavanja standarda i načina rada te upoznavanja ekipa iz tri zemlje da bi , ako to ikada zatreba, mogli pomoći 'susjedu u nevolji''', rekao je Gajnik.
U istom programu prekogranične suradnje i Općini Ravno je odobren projekt za unapređenje razvoja turizma i očuvanje kulturne i povijesne baštine. Projekt pod nazivom ''Cross-border Thematic Tourism Destination: Old Narrow Gauge Railway ĆIRO/ĆIRO II'' vrijedan je skoro dva milijuna eura.
Osim općine Ravno, koja je glavni partner, projekt će se provoditi u partnerstvu sa Općinom Konavle u Hrvatskoj i crnogorskom Agencijom za izgradnju i razvoj Herceg Novi d.o.o., navode iz Općine.
Jačanje turističke ponude
Kroz projekt će se nastaviti infrastrukturni radovi na Ćirinoj stazi, uz instalaciju pratećih objekata, ojačati će se prekogranično partnerstvo i učinkovito upravljanje, održati nova biciklistička druženja i slično, a sve s ciljem povećanja dolazaka inozemnih turista i produžavanju njihovog boravka, ne samo na putu ĆIRO-a, već i na širem području Hercegovine, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i uvali Boka-Kotorskoj.
Projekti sa područja Hercegovine koji će biti podržani europskim novcem su ''ePATH - endemska staza'' kojemu je nositelj projekta JP Park prirode Hutovo blato, potom projekt Grada Mostara ''Povećanja konkurentnosti proizvodnjom maslina u programskom području prekogranične suradnje''.
Iz zapadne Hercegovine 'prošao' je projekt ''HeritageRevived'' koji ima za cilj očuvanja, valorizacije i promocije kulturne baštine na periferiji urbanih područja, a projekt vodi Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovače (HERAG).
Ta Županija pri svojoj Vladi ima Ured za europske integracije koji, između ostaloga, radi kao generator apliciranja na pretpritupne fondove EU. Na području ŽZH, prema riječima ravnatelja Ureda, trenutno se provode dva projekta iz trilateralnih programa, a jedan projekt je nedavno završio.
Proaktivivnost u ŽZH
''Na trilateralu je bilo ukupno prijavljeno sedam ili osam projekata, gdje su naše institucije partneri, ali prošla su dva. Što je dobar prosjek za BiH, uzimajući u obzir koliko se projekata iz Hrvatske i Crne Gore prijavi'', rekao je za Bljesak.info ravnatelj Ureda Ivan Jurilj.
Tijekom 2017. i 2018. godine, tvrdi, u toj županiji ugovoreni su projekti ukupne vrijednosti više od četiri milijuna maraka, gdje su partneri ili nositelji institucije ŽZH.
''Prilično je dinamično i možemo smatrati da je Županija kao i institucije županije, dobrim djelom uspješne u privlačenju projekata'', navodi Jurilj, te dodaje kako institucije iako ne sudjeluju izravno na projektu, često bivaju spona između partnera na projektu radeći na povezivanju sa drugima, što na koncu daje i refleksiju na čitavu županiju.
Količina dostupnih sredstava iz europskih programa, tvrdi ravnatelj, ovisi o tome koliko smo se mi organizirali.
''Sudjelovanje u predpristupnom programu IPA 2007.-2013. je ovisilo o statusu, odnosno jeste li kandidat ili potencijalni kandidat. U IPA 2014.-2020. sudjelovanje nije ovisilo o statusu već o institucionalnoj spremnosti, je li imamo sektorske strategije te je li one imaju upravljačke strukture. Kako je BiH donosila određene strategije koje su bile prihvatljive EU tako se otvara veća mogućnost pristupa tim sredstvima'', rekao je Jurilj.
Poboljšanje mehanizma koordinacije
U nadolazećem programu IPA III koji će se realizirati od 2021. do 2027. godine, uvjeti za apliciranje, prema saznanjima ravnatelja, bit će posve drugačije. Za to se ''moramo i lokalno i regionalno spremiti''.
Jurilj smatra pohvalnim što su se lokalne zajednice puno prije uključile u razvojne procese prilikom apliciranja na EU projekte, ali kao nedostatak smatra dovoljne kapaciteta i dostupnosti informacija institucija koje apliciraju. Potencijal je, tvrdi, u boljem uključenju županija.
''Što prije shvatimo u Bosni i Hercegovini, posebno na višim razinama vlasti, da županije Federacije BiH imaju ključnu ulogu u svemu tom, to ćemo se bolje spremiti i moći ćemo više sredstava dobiti'', rekao je ravnatelj Ureda.
Mehanizam koordinacije kakav BiH ima uspostavljen, a koji bi trebao, između ostalog, objediniti bolje uređenje i mogućnost apliciranja na europske fondove, nije jednostavan. No složenost administrativnog uređenja u ovom slučaju, tvrdi, i nije tako loš.
''Činjenica je da mi imamo različite razine vlasti, što nije alibi da je komplicirano, nego to u biti možemo smatrati da je to na neki način naša snaga, jer imamo mogućnost kroz mehanizam koordinacije izravno doći do sustavnih potreba. U ovakvom decentraliziranom sustavu kakav je BiH, toga ima, ali nije dovoljno prepoznato i zarobljeno je u političkim konfliktima, pa se mehanizam koordinacije, nažalost, nedovoljno koristi od strane viši razina'', rekao je za Bljesak.info Jurilj.
Podsjećamo, institucije su ranije upozorile kako Bosna i Hercegovina, kada se radi o povlačenju bespovratnih sredstava iz EU fondova, sudjeluje ispod 15 posto u odnosu na raspoloživu koncentraciju novca u tom segmentu.
