Hoće li mostarska deponija biti prvo javno privatno partnerstvo u Hercegovini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ima li Grad Mostar snage dovesti do kraja rješavanje možda i najvećeg gradskog problema - deponiranja otpada moglo bi se znati nakon za sutra najavljene sjednice Gradskoga vijeća. U prijedlogu dnevnoga reda je, naime, i odluka o davanju suglasnosti za ulazak u polje javno privatnog partnerstva, a riječ je o modelu prepoznatom kao rješenje za modernizaciju odlaganja otpada s područja grada Mostara.

Poznavatelji prilika aktiviranje javno privatnog partnerstva tumače mudrim potezom gradskih vlasti zbog činjenice da se zbog hitnih potreba mora ići na proširenje kapaciteta postojeće deponije, a Grad za to nema financijsku snagu.

Poslovanje javnog poduzeća Deponija, naime, kroz niz godina stvorilo je dubiozu od gotovo 20 milijuna maraka, od koje Grad kao osnivač ne može pobjeći. Od toga je čak 10 milijuna sanacija postojećeg stanja i gotovo 7 milijuna bez traga potrošenih dugoročnih kredita. Unatoč pretpostavljenoj agilnosti nove uprave Deponije i pruženoj ruci europskih financijskih institucija Grad teško da može osigurati još i potrebnih 5 milijuna za nove kapacitete.

Oni su planirani i trebali bi se graditi na 12 ha površine. Riječ je o novoj plohi sa svim pripadajućim objektima neophodnim za pravilan rad. Za ovaj projekt Ministarstvo turizma i okoliša FBiH je izdalo okolišnu dozvolu, no pitanje je može li Grad osigurati sredstva.

Logičan je onda, i mudar reklo bi se, potez gradskih vlasti da se ide u javno privatno partnerstvo. Prema onome što stoji u javnom pozivu raspisanom u siječnju, mogao bi to biti početak jasnih odnosa, strogo definiranih obveza i poštivanih protokola. Kako trenutno na lokalitetu deponije ne postoji odgovarajuća infrastruktura koja može jamčiti sigurnu obradu i odlaganje komunalnog otpada, prema stavkama iz javnog poziva obveza privatnog partnera je izgradnja novog deponijskog polja, ali i nabavka prečistača otpadnih voda, kompaktora, te financiranje, održavanje i upravljanje. Nakon isteka ugovora sve se predaje javnom poduzeću Deponija, i to bez ikakvog tereta.

Analize, preporuke i iskustva iz regije su pokazale kako je ulazak u javno privatno partnerstvo optimalan način realizacije projekta u brzom roku. I u preporuci za reformu ovog sektora iz 2017-te godine, stoji kako rješenja treba tražiti u partnerstvu javnog i privatnog kapitala. Jedan od temeljnih argumenata jeste činjenica da ulazak privatnog kapitala zbog zakonskih odredbi skraćuje i olakšava procedure, te otvara put brzom rješavanju problematike.

Preporuka iz 2017-te zapravo slijedi pravnu stečevinu Europske unije koja JPP jednako preferira kao i koncesionarstvo. Iako je harmonizacija našeg zakonodavstva u ovoj oblasti s europskom stečevinom složena, postoje uspješno realizirani projekti javno privatnog partnerstva. Posebno se izdvaja Klinika za liječenje dijaliziranih bolesnika Fresenius u Distriktu Brčko - realiziran još 2011.godine i vrijedan 5 milijuna eura. Kad je riječ o regiji vrijedi spomenuti projekt Zračna luka dr.Franjo Tuđman čija je vrijednost oko 330 milijuna eura, a koji bi mogao biti smjerokaz za spas mostarske zračne luke.

A, kad govorimo o mostarskoj deponiji - od gradskih vijećnika ovisi hoće li ona biti prvo javno privatno partnerstvo u Hercegovini u koje će privatni partner prema procjenama uložiti 5 milijuna maraka, ili će ta ista deponija i dalje biti predmet stranačkih interesa.