Hrvatska sav otpad želi deponirati na Trgovsku goru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska na lokaciji Trgovska gora u općini Dvor na Uni, koja je 800 metara zračne linije udaljena od Novog Grada u BiH, pored radioaktivnog, planira odlagati i medicinski, industrijski, vojni, službeni i javni otpad, navodi se u dokumentu koji je u posjedu "Nezavisnih novina".

Naime, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško uputio je Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske informaciju sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o utjecaju na okolinu za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, koju je Ministarstvo objavilo 6. veljače ove godine.

Dva hangara

"Za potrebe središnjeg skladišta, koje ima namjenu skladištenja IRAO-a i II nastalih 60-godišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi na području RH te IRAO-a i II koji će nastajati u djelatnostima nakon uspostave središnjeg skladišta i sastojat će se od dvije građevine: prijemna i skladišna građevina, rekonstruirat će se dva postojeća poluukopana armirano betonska hangara", piše, između ostalog, u ovom dokumentu.

To praktično znači da Hrvatska kreće u Studiju utjecaja na životnu sredinu koja je najvažniji dokument u ovom slučaju, te je njime detaljnije obrazložila svoju namjeru da na Trgovskoj gori, pored radioaktivnih, smješta druge opasne otpade - iz medicine, vojne upotrebe i industrije.

Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor na Uni, kaže da Hrvatska ide svojim putem koji je zacrtan 1998. godine usvajanjem prostornog plana.

"Oni ne vode računa o stavovima lokalne zajednice, odnosno o stavu institucija općine Dvor, načelnika i građana, koji smo javno rekli da smo protiv odlaganja ovog otpada", naglasio je Arbutina za "Nezavisne novine".

Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada, kaže da je krajnje vrijeme da BiH uputi tužbu protiv Hrvatske i pokuša zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

"Ovih dana smo poslali urgencije svim općinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje su ugrožene potencijalnim odlaganjem ovog otpada, kako bi se zajedno obratili svim institucijama i tražili da se konačno krene u obranu naših lokalnih zajednica i građana. Upoznati smo s tim da bi se pored radioaktivnog na Trgovskoj gori mogao odlagati i drugi otpad. To je nekako logično od strane Hrvatske da odlaže sav otpad na jednoj lokaciji, ali to je dodatni strah i problem za naše stanovništvo", istaknuo je Drljača.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja "Green Team" iz Novog Grada, kazao je da je Hrvatska krenula u izradu najznačajnijeg dokumenta u slučaju Trgovska gora.

Niz opasnih otpada

"Prva faza se odnosi na utvrđivanje obima i sadržaja Studije utjecaja na životnu sredinu, a u narednim mjesecima očekujemo tehničku izradu same studije. Već sada je moguće jasno potvrditi kontinuitet ignoriranje BiH, tako što se u dokumentu koji je Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško poslao ka hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da 'planirani zahvat u svom normalnom radu neće imati prekograničnog utjecaja, uz to navodeći da će se eventualni prekogranični utjecaj kasnije ispitati. Ovo je trenutak kad ekspertski tim BiH mora hitno reagirati, te u suradnji s pravnim timom dati stručni osvrt. Padaju u vodu riječi utjehe koje su se periodično mogle čuti, a to je da Hrvatska namjerava na granicu sa Bosnom i Hercegovinom dopremati 'samo' radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško. Kao da radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane nisu dovoljni da unište i ovo perspektive što je ostalo u kompletnom sjeverozapadnom dijelu BiH. To u praksi znači da uz rijeku Unu namjeravaju dopremati čitav niz opasnih otpada, što potvrđuje i zvanična dokumentacija", rekao je Crnković i dodao:

"Ovo je ništa drugo do neprijateljski čin na koji se mora reagirati sustavno, zdravorazumski i odgovorno kako prema građanima, tako i prema interesima BiH kao države. Kad već pričamo o opasnim otpadima, šteta je ne prisjetiti se 2015. godine kada je na Institutu 'Ruđer Bošković' slučajno pronađeno 400 kilograma uranijuma koji nije bio ni zaveden u službene evidencije. Ako su u centru Zagreba 'zagubili' 400 kilograma uranijuma, postavlja se pitanje šta sve mogu 'zagubiti' na Trgovskoj gori ako im dopustimo."

Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Stašom Košarcem, ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali dosad nismo dobili nikakav odgovor.