I to je BiH: Nitko neće posao od milijun KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grad Prijedor dva puta je raspisivao tender za izgradnju tercijarne kanalizacijske mreže i kućnih priključaka u naselju Tukovi, ali se za posao vrijedan 1.025.000 KM nitko nije prijavio, navodi se u izvještaju o radu gradonačelnika i Gradske uprave za 2018. godinu, piše Srna.

Gradonačelnik Milenko Đaković izjavio je da se firma "Prijedorputevi", koja je radila primarnu i sekundarnu kanalizacijsku mrežu u Tukovima ne želi prijaviti jer zna da je čeka sve što nije urađeno u prve dvije faze, a drugi ne žele jer se boje loše reputacije ako budu okrivljeni za eventualne ranije propuste.

''Borit ćemo se i dalje da nađemo rješenje, ali, nakon svih mojih uvjeravanja mogućih izvođača radova da se prijave, ni na drugom tenderu, nažalost, nitko to nije učinio. Tvrde da neće da ulaze u takvo blato kakvo je tamo napravljeno'', rekao je Đaković i pojasnio da je u razgovoru s firmama iz ove oblasti čuo da se nitko ne želi prijaviti jer se ne zna šta je urađeno.

Prema njegovim riječima, Europska investicijska banka kao investitor odabrala je firmu koja će vršiti nadzor nad izvođenjem radova.

''Nažalost, ni nakon tri i pol godine nije posao završen. Ostalo je mnogo nepoznanica šta je pod zemljom. Čak je bilo i potjerivanja predstavnika 'Vodovoda' i Gradske uprave dok su se izvodili radovi. Na kraju projekta dolazi 'Eptisa' i daje čistu ocjenu - sve u najboljem redu urađeno'', naveo je Đaković.

Dodao je kako grad sada zahtijeva da se u narednoj fazi predvidi obveza izvođača da popravi sve što je loše urađeno u prethodnom razdoblju.

''Ovaj zahtjev bojim se da je problem što sada nitko neće da se prijavi. Mi ćemo na kraju zatražiti putem suda i od izvođača radova i od nadzornog organa da financiraju sve što eventualno nije urađeno kako treba, a za šta su tvrdili da je u redu'', zaključio je Đaković.

Projekt kanalizacije u Tukovima dio je više desetina milijuna KM vrijednog projekta 'Vodovod i kanalizacija Republike Srpske' koji se financira 50 posto kreditom Europske investicijske banke, 35 posto grantovima više donatora i 15 posto učešćem građana i lokalnih zajednica.