Izglasana zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnički dom Parlamenta Federacija Bosne i Hercegovine prihvatio je na današnjoj sjednici predloženi zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji BiH, čiji su razlozi za dopune vezani za zaključak Doma iz juna 2020. godine o zabrani gradnje malih hidrocentrala na cijeloj teritoriji FBiH i za Prijedlog deklaracije o zaštiti rijeka.

U novopredloženom zakonu, pojam 'male hidrocentrale', za čiju gradnju se obustavlja izdavanje energetskih dozvola, definiran je kao hidropostrojenje snage do (i uključivo) 10 megavata (10 MW). Obustavljanje dozvola se ne odnosi na male centrale na gravitacijskim vodovodima.

Objašnjavajući zašto granica 10 megavata, Vlada FBiH kao predlagač zakona navodi da je razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana u instaliranoj snazi i da su vrijednosti koje dijele ta dva pojma različite od zemlje do zemlje. Neke, poput Portugala, Španjolske, lrske, Grčke i Belgije, prihvatile su 10 MW kao gornju granicu snage za male hidroelektrane; u Italiji je granica 3 MW, u Švedskoj 1.5 MW, u Francuskoj 8 MW, u Indiji 15 MW, u Kini 25 MW.

U Evropi se sve više prihvaća kapacitet od 10 MW kao gornja granica, što su podržali Europsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA) i Europska komisija. Prema postojećim propisima u Hrvatskoj, mala hidroelektrana određena je kao postrojenje za iskorišćivanje energije vodotokova s izlaznom električnom snagom od 10 kW (kilovati) do 10 MW, navela je također Vlada.

Novopredloženim zakonom je omogućeno i da podnosioci zahtjeva za izdavanje energetske dozvole, koji već otprije imaju zaključene ugovore o koncesiji s nadležnim organom, u roku od tri godine kompletiraju zahtjeve.

Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji, s ovim odredbama, Vlada je utvrdila na sjednici 1. aprila ove godine.

I prije je ustanovila tekst, ali u Parlamentu nije prihvaćen predloženi hitni postupak, čime je tekst, proceduralno, 'vraćen' u formu nacrta. Dom naroda je zatražio još i provođenje javne rasprave.

Nakon svih ovih koraka, Vlada je dobila mogućnost da utvrdi Prijedlog zakona uvažavajući primjedbe izrečene tijekom javne rasprave, što je i učinila na spomenutoj ovogodišnjoj aprilskoj sjednici i nakon toga uputila tekst na razmatranje Parlamentu, a Zastupnički dom ga prihvatio na današnjem zasjedanju.

Uz osnovni tekst, Parlamentu je dostavila i obrazloženje njenih prethodnih aktivnosti, poput odgovarajućih zaduženja ministarstvima, kao i agencijama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora, Komisiji za koncesije i drugim nadležnim adresama.

Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije je, primjerice, naložila da zatraži od kantona informaciju o ukupnom broju dosadašnjih izdanih koncesija na vodna dobra čiji je cilj proizvodnja električne energije iz hidropostrojenja, uključujući i informacije o predviđenim snagama tih postrojenja, kao i pregled dosadašnjih aktivnosti na razvoju ovih projekata.