Izgradnja bioplinskih elektrana u BiH ovisi od poticaja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini do sada su izgrađene dvije bioplinske elektrane, na farmama kod Šamca i Banja Luke, stručnjaci smatraju da je taj sektor itekako isplativ i da može biti atraktivniji, ali da poduzetnici trebaju pomoć države.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) spremna je pružiti podršku razvoju tog sektora, a direktor USAID-a za BiH Peter Duffy smatra da BiH ima potencijala i da se bioplinske elektrane u BiH mogu razvijati jednako kao u Hrvatskoj i Srbiji.

Siguran je da su brojne prednosti korištenja bioplina, a s radionice o ovom gorivu u Tesliću je poručio da proizvodnja zahtjeva puno rizika, ulaganja i zakonski osnov, ali da su benefiti brojni.

''Ukoliko se pokaže da ima interesa mi ćemo pomoći vlastima da se to pretvori u stvarnost'', naglasio je Duffy.

USAID je u BiH zadužio Fahrudina Kulića za komponentu iskorištenja biomase u energetske svrhe u okviru Projekta ''Investiranje u sektor energije'', a on smatra da su bioplinske elektrane potrebne zbog zaštite okoliša jer omogućavaju ispravno odlaganje životinjskog stajnjaka te zbog dodatnih izvora prihoda.

''Bioplinska elektrana na farmi kod Šamca je velika i imamo još jednu malu kod Banja Luke. Sustav poticaja mora biti promijenjen, pogotovo u Federaciji BiH, da bi takva investicija bila atraktivna za poljoprivrednike. Osim toga u FBiH nije određena ni kota za bioplin, odnosno nije određeno koja količina energije će se otkupljivati po poticajnim cijenama'', rekao je Kulić.

Naveo je da prema informacija institucija koje trebaju odrediti kvotu za bioplin u Federaciji BiH nema zainteresiranih za izgradnju bioplinskih elektrana. Zbog toga važnim smatra informiranje investitora o bioplinskim elektranama.

''Nakon toga zajedničkim snagama možemo tražiti da se u FBiH uvede kvota i da se promijeni sustav poticaja'', istaknuo je Kulić.

Osim kvota problem je vrijednost investicije, a u ime tešanjske firme ''Madi'' Damir Softić je istaknuo da za izgradnju treba od pet do sedam milijun eura.

''To dodatno otežava posao bez obzira što bi bioplinsko postrojenje olakšalo posao'', rekao je Softić te naglasio važnost ovog projekta za cijelu državu.

Na problem kod odlaganja životinjskog stajnjaka nailaze i peradari. Odlažu ga, kažu, po lokalnim njivama na kojim se uzgajaju žitarice.

Direktor zvorničke farme ''Izvor blaga'' Sejfudin Hodžić smatra da se ovo mora urediti sustavno da bi se izvukao maksimum.

''Pretvaranje otpada u energiju bi bilo najbolje rješenje. Mi se sada snalazimo na razne načine'', naglasio je Hodžić.

U Srbiji je izgrađeno deset biogasnih elektrana, a u Hrvatskoj 32.

S ciljem promocije i razvoja ovog sektora, iz kuta investitora i poljoprivrednika, USAID-ov projekt ''Investiranje u sektor energije - USAID EIA'', USAID/Sweden FARMA II projekat i GIZ Promocija obnovljivih izvora energije (GIZ ProRE) u BiH održali su u Tesliću radionicu pod nazivom ''Bioplinske elektrane - investicijska prilika za sektor poljoprivrede''.