Južni plinski koridor za BiH slijepa ulica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok u Federaciji BiH s velikim očekivanjem gledaju na izgradnju južnog plinskog koridora, koji bi već sljedeće godine mogao dovesti plin iz kaspijske regije u Europu, u Republici Srpskoj je odranije stav uzdržan s obzirom na to da je RS u svojim planovima uključila dovođenje plina iz Rusije, a i, kako izgleda, malo šta je urađeno na konkretizaciji tog projekta u BiH.

Ništa konkretno

S druge strane, Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da BiH ne čini ništa konkretno da se ovaj projekt ostvari.

"Pozitivan stav o ovom gasnom koridoru dalo je Predsjedništvo BiH prije skoro osam godina, ali nije učinjeno mnogo na konkretizaciji snažnijeg uključenja BiH u ovaj veliki projekat", rekao je Šarović za "Nezavisne".

Uprkos tome, u FBiH su uvjereni da će se BiH uključiti u ovaj projekt, te podsjećaju da je u veljači  u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan sastanak o konkretnoj realizaciji ovog projekta, uključujući i BiH.

Oni kažu da su Europska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka ovom projektu dali veliki značaj i izrazili spremnost da ga financiraju.

U Europskoj komisiji kažu da je ovaj projekt ukupnog kapaciteta oko deset milijardi kubnih metara plina na godišnjoj razini  prioritet za Europu jer će, kako su rekli, dovesti do plinske diverzifikacije na jugu Europe.

Puštanje u rad

Oni tvrde da će već naredne godine plinovod biti pušten u rad i da je plan da u narednom periodu njegov kapacitet bude udesetostručen.

"Akcije EU na proširenju južnog koridora uključuju stavljanje ovog projekta na listu prioriteta EU kao projekat od zajedničkog interesa. To znači da će biti olakšana procedura za proces dobijanja potrebnih dozvola, prihvaćanje preferenciranog regulatornog tretmana i mogućnosti apliciranja za financijsku podršku iz fondova EU, kako bi se priključili na Transanatolijski plinovod (TANAP) i Transjadranski plinovod (TAP)", istaknuli su u Europskoj komisiji.

Za stav RS o ovom plinovodu obratili smo se i Ministarstvu energetike i rudarstva RS, ali nam do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.

Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi, nedavno nam je rekao da sklapanje ugovora RS direktno sa "Gaspromom" znači značajno smanjenje cijena plina i otvaranje mogućnosti za proširenje gasnih kapaciteta dalje u RS, kroz izgradnju neophodne infrastrukture.

Inače, jedan od razloga što EU snažno podržava plinske projekte iz kaspijskog regije je to što ne želi ostati ovisna isključivo o ruskom plinu, jer postoji strah da bi Rusija mogla ovaj strateški resurs koristiti u političke svrhe.

S obzirom na to da trenutno ne postoji značajni konkurent ruskom plinu, SAD pokušavaju natjerati Europu da izgradi što više terminala za prihvatanje tečnog plina, kako bi ta zemlja mogla prodavati veće količine u Europi. 

Jedan od razloga što se EU zanima za ovaj konkretni projekat je što misli da će uspjeti veliki broj zemalja na ruti od Kaspijskog mora do južne Europe priključiti na njegovu rutu.

Osim BiH, Srbije, Makedonije, Hrvatske, Crne Gore, Bugarske, Turske i Albanije, oni na ovaj projekt žele povezati i zemlje Bliskog istoka, centralne Azije, ali i istočnog dijela mediteranskog basena.

Osim što vjeruju da će tako smanjiti ovisnost tih zemalja od jednog opskrbljivača, oni vjeruju da će se time potaknuti i prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije, posebno kada se radi o termocentralama na ugalj koje mnogo zagađuju, a njihovo održavanje zahtijeva značajna sredstva, posebno kada se moraju primjenjivati tehnologije odsumporavanja.